Iako Europska unija od 2009. radi na usklađivanju cijena cestarina i vinjeta, njihove cijene i modeli naplate od zemlje do zemlje još se razlikuju. Sedam zemalja članica Europske unije trenutačno naplaćuje cestarine putem vinjeta. Druge pak imaju naplatne kućice. Europska komisija zahtijeva transparentne odredbe naplate i kritizira tendencije u pojedinim članicama da od stranaca indirektno traže veće cijene
Vinjete za naplatu cestarina trenutačno u Europskoj uniji koriste Austrija, Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Češka i Mađarska. Belgija namjerava uskoro uvesti vinjete, a u Nizozemskoj i Danskoj također se vode rasprave o uvođenju vinjeta. Kada je riječ o vinjetama, primjerice u Austriji, moguće je kupiti vinjetu za sedam ili deset dana ili za dva mjeseca te godišnju vinjetu. Europska komisija je navela da je najskuplja godišnja vinjeta u Mađarskoj koja stoji gotovo 150 eura (148,90 eura). Slovenska godišnja vinjeta stoji 95 eura, austrijska 77,80 eura, slovačka 50 eura, bugarska 34 eura, a najjeftinija je rumunjska vinjeta za 28 eura godišnje.
Nešto teže je usporediti vinjete koje traju mjesec-dva ili kratko vrijeme, dakle sedam do deset dana. Problem u usporedbi je što je trajanje kratkoročnih vinjeta različito. Tako u Austriji dvomjesečna vinjeta stoji 23,40 eura, u Rumunjskoj pak vinjeta za tri mjeeca stoji 13 eura. Sve ostale zemlje imaju vinjete koje vrijede mjesec dana. Takva vinjeta u Sloveniji stoji 30 eura i time je ona najskuplja mjesečna vinjeta, premda Slovenija ima daleko manje kilometara autoceste nego primjerice Austrija ili Mađarska. U Češkoj mjesečna vinjeta stoji 17,60 eura, u Mađarskoj 16,60 eura, u Slovačkoj 14 eura, a u Rumunjskoj 13 eura.
Kod kratkoročnih vinjeta za autoceste u Austriji se za deset dana plaća osam eura, u Češkoj za isto razdoblje vinjeta stoji 12,40 eura, a u Mađarskoj 10,30 eura, dok u Slovačkoj ona stoji 10 eura. Rumunjska traži tri eura za sedam dana, a u Bugarskoj tjedna vinjeta stoji pet eura, u Sloveniji pak ona je opet najskuplja – 15 eura za sedam dana.
Ako uzmemo prosječnu dnevnu cijenu, slovenska vinjeta, koja traje sedam dana, najskuplja je, jer košta 2,14 eura na dan, zatim Češka (1,24 eura po danu), Mađarska (1,03 eura), Slovačka (euro), Austrija (0,80 eura), Bugarska (0,71 eura) i Rumunjska (0,43 eura). Kod vinjeta koje traju najduže, najskuplja je Mađarska s prosječnom cijenom od 0,41 eura po danu, zatim Slovenija (0,26 eura), Austrija (0,21 eura), Češka (0,16 eura), Slovačka (0,14 eura), Bugarska (0,09 eura) i Rumunjska (0,08 eura).
Slovenija je 1. srpnja 2008. uvela vinjete za osobne automobile i motocikle. Tada je Bruxelles pokrenuo postupak ispitivanja radi li se o kršenju sporazuma. Europska je komisija naglasila da je slovenski sustav vinjeta manjkav i da predstavlja diskriminaciju, prije svega jer se radilo o uvođenju godišnjih i polugodišnjh vinjeta. Na pritisak Europske unije Slovenija je 1. srpnja 2009. uvela i vinjete za kraće razdoblje. Slovenska je vlada najavila da će uvesti elektronski sustav naplate cestarina ovisno o korištenju autocesta za sva vozila, a vinjete za autoceste namjerava ukinuti najkasnije 2014. godine.
U nastavku donosimo nekoliko primjera (ne)naplate cestarina u nekoliko ostalih europskih zemalja:
Italija
Italija posjeduje najstariji sustav naplate cestarine. Posjeduje 80 dionica koje se naplaćuju, a cijene su različite. Cijene se kreću oko pet eura za 100 kilometara. Plaćanje se obavlja u gotovini, kreditnim karticama ili posebnim karticama VIA koje se prodaju po cijeni od 25,25 eura i 50,50 eura.
Švicarska
Za korištenje autocesta i sličnih prometnica koje su označene bijelo-zelenim natpisima obavezne su vinjete. Godišnja vinjeta za osobna vozila iznosi 33 eura. Tko u Švicarskoj vozi bez vinjete na autocestama riskira kaznu od 65 eura.
Francuska
U Francuskoj na gotovo svim dionicama autoceste naplaćuje se cestarina. Kao i u Italiji 100 kilometara stoji oko pet eura za osobna vozila. Plaćanje se može obaviti sa svim kreditnim karticama, a u stranim valutama se primaju samo novčanice. Autoceste-prstenovi oko velikih francuskih gradova (Pariz, Lyon, Bordeaux i Marseille) su besplatni.
Danska
Korištenje prometnica i autocesta u Danskoj je besplatno. Naplaćuje se samo korištenje mosta Oresund koji povezuje Dansku sa Švedskom. Prijelaz (povratna karta) za osobne automobile stoji oko 30 eura, a svi prijelazi preko mosta naplaćuju se na švedskoj strani. Naplaćuje se još i prijelaz od Seelanda prema Fuenenu. Tu povratna cijena za osobni automobil stoji 33 eura.
Nizozemska
Premda se počelo raspravljati o uvođenju vinjeta, Nizozemska za sada ima samo dvije dionice koje se naplaćuju. Tunel Kilt između Dordrechta i Hoekse Waard stoji dva eura te korištenje mosta Willem-Alexander na ušću rijeke Rajne za osobne automobile 1,50 eura.
Norveška
Ova zemlja koja se ubraja u najbogatije na svijetu naplaćuje samo neke dionice, mostove i tunele kao i ulaz u neke gradove osobnim automobilom. Naplata ovisi o dužini dionice i kreće se od jednog do 16 eura.
144977,85789,109636,191638
EK predlaže uvođenje europske elektronske službe za cestarine
Europska je komisija još 2009. odredila temelje tehničke specifikacije i zahtjeve za uvođenje europske elektronske službe za naplatu cestarina (EETS). Prije tri godine povjerenik za promet Antonio Tajani je izjavio kako je to 'najvažnija odluka za vozače automobila od ukidanja graničnih kontrola'. Služba EETS stajat će na raspolaganju tamo gdje se cestarina može obuhvatiti i očitati preko ugrađenog sustava u vozilima.
Time bi se smanjila čekanja na naplatnim kućicama i jednim jedinim ugovorom sa ponuđačem i uređajem ugrađenom u vozilu ubiranje cestarine olakšalo bi se u cijeloj Europskoj uniji, smatraju u Europskoj komisiji. Korištenje ovakvog sustava dovelo bi do manjeg plaćanja gotovinom na naplatnim kućicama, promet bi tekao bez zastoja i izbjegle bi se velike kolone vozila.
Premda su već od 1990-ih godina u nekoliko europskih zemalja uvedeni sustavi elektronske naplate cestarina, problem je što ne postoji kompatibilnost postojećih različitih sustava naplate cestarina a time nije moguće razmijeniti podatke. Do uvođenja europske naplate cestarina
e ili pak europskih vinjeta put je još dug.