Slovensko je bankarsko tržište po veličini aktive preteklo hrvatsko, postavši tako najveće u regiji Adria, pokazuju rezultati istraživanja tvrtke Delloite. Vodeća je bankarska grupacija u regiji Unicredit, s ukupnom aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura. Slijede je NLB grupa te grupa Intessa SanPaolo. U sektoru osiguranja listu predvodi slovenska Triglav grupa s bruto premijom od preko 952 milijuna eura
Ekonomska kriza prošle je godine dovela do slabljenja gospodarskih aktivnosti u regiji, što je rezultiralo i slabijim rezultatima financijskog sektora. No unatoč tome, sektor je uspio zadržati rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost, ističe se u izvještaju Deloittea.
Najveće bankarske grupacije u regiji Adria prisutne su na većem broju tržišta, a listu predvodi Unicredit s ukupnom aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura. U ostalih pet vodećih bankarskih grupacija spadaju NLB grupa (18,4 milijarda eura aktive), Intessa SanPaolo grupa (15 milijarda eura), Hypo grupa (11,5 milijarda eura) te RBA grupa (10,9 milijarda eura).
'Vidljivo je da uz iznimku Slovenije te u manjoj mjeri Srbije, bankarskim sektorom Adria regije dominiraju međunarodne grupacije. Tri najveće bankarske grupacije zajedno čine oko 35 posto ukupne aktive u regiji. Nedvojbenu važnost 15 najvećih grupacija koje su rangirane na Deloitteovoj listi ističe činjenica da zbroj njihove aktive čini gotovo 80 posto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije', ističe Ivan Fabijančić, direktor i lider za financijsku industriju u Deloitteu.
Prošle je godine slovensko bankarsko tržište po veličini aktive preteklo hrvatsko, postavši tako najveće u regiji. S obzirom na to da ove dvije zemlje zajedno drže preko 70 posto ukupne aktive u regiji, ne treba čuditi činjenica da najveće pojedinačne banke dolaze upravo iz tih dviju država. Uvid u nekonsolidirana izvješća pokazuje da je najveća pojedinačna banka u regiji slovenska NLB, s ukupnom aktivom od 15,5 milijardi eura. Slijede je dva najjača hrvatska igrača, Zagrebačka banka (12,7 milijardi eura aktive) te Privredna banka (8,8 milijardi eura).
Unatoč negativnim gospodarskim kretanjima te smanjenju kreditnih i drugih aktivnosti, bankarski su sustavi u regiji ostali stabilni. Slovenija, jedina zemlja-članica EU u regiji, na prvom je mjestu gledano po veličini aktive bankarskog sektora, ali i po prosječnoj aktivi po stanovniku. U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine preko 82 posto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost no mali igrači. Većina banaka i dalje je relativno solidno kapitalizirana, pa je bankarski sustav stabilan. Kao i dosad, najveća je Zagrebačka banka, članica Unicredit grupacije, a slijede je Privredna banka Zagreb, članica grupe Intesa SanPaolo, te Erste&Steiermärkische Bank.
Srpski se bankarski sustav nalazi na trećem mjestu u regiji, s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. No prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija. Razloge za to treba prije svega potražiti u relativno slabijoj ekonomskoj razvijenosti, ali i u čuvanju ušteđevine izvan bankarskog sustava ('u čarapi'). Unatoč relativno malom iznosu ukupne aktive, u Bosni i Hercegovini postoji čak 28 banaka, budući da zbog postojanja entiteta Republike Srpske dio bankarskih grupacija posluje kroz dvije odvojene pravne osobe.
U sektoru osiguranja najveći su igrači u pravilu i dalje fokusirani na regiju. No za razliku od banaka, među deset najvećih osiguravateljskih grupacija tek tri pripadaju grupacijama sa sjedištem izvan regije Adria, a ostale su u domaćem vlasništvu. Vodeća je slovenska Triglav grupa, koja je, zahvaljujući bruto premiji od 952 milijuna eura, dvostruko jača od sljedeće osiguravateljske grupacije na listi, hrvatske Croatia grupe (456 milijuna eura bruto premije). U ostalih pet vodećih grupacija spadaju Agram (330 milijuna eura), Zavarovalnica Maribor (266 milijuna eura) i Adriatic Slovenica (260 milijuna eura). Ukupna premija svih osiguranja u regiji smanjila se za otprilike jedan i pol posto u odnosu na 2008. Tržišta Hrvatske i Makedonije pala su, a na ostalima je primjetan blagi rast.
Poput bankarskog sektora, i kod osiguravatelja je najrazvijenije slovensko tržište, što pokazuju i udjeli bruto premije u BDP-u, odnosno bruto premije po stanovniku. Prema oba pokazatelja, Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije. Hrvatsko je tržište drugo po veličini, ali i po razvijenosti.