Gotovo svaki deseti američki zaposlenik njegova Otvorenog društva ovih dana odlučio je napustiti fondaciju.

Sve je započelo još u ožujku, kad je jedan interni mail izazvao pravu pomutnju. Bilo je jasno da će se mnogi programi pomoći morati značajno smanjiti, neki čak i otkazati. I sve bi to vjerojatno prošlo puno bezbolnije da nije 'spakirano' u formi dekreta, bez konzultacija s onima koji vode spomenute programe i koji su direktno uključeni u svakodnevni rad. Prstom se upire i u konzultante, čija je strategija upravljanja fondacijom na meti kritika zaposlenika Otvorenog društva, piše New York Times.

Najavljene promjene u financiranju pokrenule su mjesece optuživanja i kritika unutar velikih Zaklada otvorenog društva, zasebno konstituiranih nacionalnih organizacija, regionalnih ureda diljem svijeta i tematskih programa sa sjedištem uglavnom u New Yorku. Te su napetosti izbile na sastanku s osobljem početkom svibnja, kada su neki zaposlenici Otvorenog društva zahtijevali informaciju o tome zašto se osoblje nije detaljnije konzultiralo i optužili vodstvo zaklade da ih je zanemarilo. Nekoliko ih je tvrdilo da promjene nisu obuhvatile interne probleme rasizma i seksizma s kojima se organizacija morala nositi.

U pozadini zapravo stoji činjenica da je George Soros upravo proslavio 91. rođendan. On je godinu dana stariji od Warrena Buffetta, a koji je nedavno odstupio s mjesta povjerenika Zaklade Bill i Melinda Gates. Zaklada koju je Soros desetljećima financirao želi se reorganizirati dok još uvijek može odvagnuti pitanje s kojim se suočavaju mnoge velike filantropske organizacije. To pitanje glasi: kako očuvati viziju osnivača nakon njihova odlaska sa scene?

Mark Malloch-Brown (67), novi predsjednik grupe i veteran Ujedinjenih naroda, Svjetske banke i vanjskog ureda Ujedinjenog Kraljevstva, upravlja organizacijom u prijelaznom razdoblju.

'U svojim ranim danima zaklada je bila mnogo bolja u dodavanju nego zatvaranju stvari. To je bio luksuz onoga što je, nekada i sada, ostalo kao vrlo izdašno financirana zaklada', rekao je Malloch-Brown.

'Izgubili smo tu stratešku svrhu i oštriju oštricu. Teme do kojih nam je doista stalo napadaju se diljem svijeta i samo moramo biti dodatno strateški fokusirani u rješavanju i suočavanju s time.'

Plan je koncentrirati veće filantropske iznose na globalnoj razini. Restrukturiranje će dati više ovlasti regionalnim uredima, poput Afrike i Latinske Amerike, uključujući 75 milijuna dolara dodatnog financiranja.

U komentarima osoblju na poziv ranije ovog mjeseca, sin Sorosev sin Alex (35), zamjenik predsjednika globalnog odbora i očev nasljednik, priznao je poteškoće u tranziciji, ali je rekao da će time i temelji biti čvršći.

Ništa nije upućivalo na ovakav scenarij 2017., kada se pojavila vijest da je Soros prenio 18 milijardi dolara svog bogatstva u Zaklade otvorenog društva, što ga čini drugom najvećom privatnom dobrotvornom zakladom po sredstvima u Sjedinjenim Državama nakon Zaklade Billa i Melinde Gates.

Otvoreno društvo raspodijelilo je svoju potrošnju na 47 jedinica za dodjelu bespovratnih sredstava, od kojih je većina imala male proračune. Njegova srednja veličina potpore iznosila je 86.000 dolara - malo u usporedbi s konkurentima poput Fordove zaklade, u kojoj srednja potpora iznosi oko 200.000 dolara, i Zaklade Gates, u kojoj iznosi oko 700.000 dolara, prema prezentaciji Bridgespana podijeljenoj sa zaposlenicima.

Polovica bespovratnih sredstava u 2019. dodijeljena je na godinu ili manje dana.

Nekadašnji predsjednik zaklade Patrick Gaspard rekao je da je proces započeo prije tri godine na sastanku u Londonu. Prisustvovali su mu globalni odbor, više osoblje te George i Alex Soros. Gaspard je rekao da ih je upitao bi li zaklada izgledala isto kad bi se osnivala sada, a ne četvrt stoljeća ranije. Odgovor je bio - ne.

'Bilo je vrlo jasno da su sve opcije na stolu. Nitko ne bi smio reći da se sve ovo iznenada dogodilo', rekao je Gaspard.

Mnogi lijevo orijentirani zaposlenici privatno postavljaju pitanje zašto bi sin Sorosev sin, koji ima samo 35 godina, trebao biti njegov nasljednik na mjestu predsjednika. U isto vrijeme Gasparda, koji je Afroamerikanac, zamijenio je stariji bijelac, član britanskog Doma lordova, što je također izazvalo različite negativne komentare.

Transformacija dolazi u osjetljivom trenutku za velike filantropske organizacije. Rasprave o različitosti i uključivanju postale su glasnije i oštrije, kao i rasprave o tome koliko poštovanja treba pokazati prema donatorima milijarderima zbog raspolaganja doniranim novcem. Uostalom, za taj novac dobivaju iznos javne potpore u obliku poreznih olakšica...