U samom pismu nabraja se kako Hrvatska uspješno upravlja cijenama i stabilnošću financijskog sektora već 25 godina, kako je stabilan tečaj kune u odnosu na euro, hvale se javne financije koje su stabilizirane u zadnje četiri godine te se navodi kako je zbog svih povoljnih trendova spremna uvesti euro.

Prije toga, kao što smo i ranije pojašnjavali, potrebno je ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što u HNB-u i Vladi očekuju već iduće godine, a u EU šalju listu reformi podijeljenu u šest skupina: jačanje nadzora banaka i suradnje s ECB-om, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike prema bankama, jačanje borbe protiv pranja novca, reforma Državnog zavoda za statistiku, poboljšanje upravljanja javnim sektorom i smanjenje administrativnog opterećenja za gospodarstvo.

Što se tiče prve tri skupine reformi, one su usmjerene na zakonske izmjene, u prvom redu Zakona o kreditnim institucijama i HNB-u koji predlažu HNB i Ministarstvo financija i koji bi Sabor trebao prihvatiti do svibnja iduće godine. Dodatno, HNB se mora uskladiti s propisima ECB-a po pitanju omjera kredita koje izdaju banke, po pitanju omjera kredita i prihoda dužnika, ukupnog trajanja kredita i sličnih tehnikalija.

Po pitanju sprečavanja pranja novca, treba donijeti Pravilnik o registru stvarnih vlasnika i Pravilnik o objedinjenom registru računa, što bi trebalo biti gotovo do kraja ove godine.

Od 'opipljivijih' stvari predviđa se temeljita reorganizacija Državnog zavoda za statistiku, čime će se regulirati unutrašnja organizacijska shema te institucije. Do travnja 2020. Sabor mora donijeti Zakon o službenoj statistici koji treba ojačati njegovu nezavisnost od politike, pogotovo kad je u pitanju izbor ravnatelja DZS-a.

Kada je u pitanju javna uprava, država će, kao što su joj europske institucije to godinama predlagale, prodati udjele u državnim tvrtkama i konačno ih prepustiti tržištu.

Tako je Centar za restrukturiranje i privatizaciju dobio zadatak da do travnja iduće godine raspiše natječaje za 90 državnih tvrtki u kojima država ima manje od 25 posto vlasničkog udjela. Najavljuju se i dva nova zakona koji bi trebali smanjiti broj političkih imenovanja u javnoj upravi, ali i bolje precizirati uloge pojedinih državnih agencija te optimizirati njihovo financiranje.

Poduzetnici jedva čekaju provedbu dijela akcijskog plana koji se odnosi na poslovnu klimu. Vlada u dokumentu poslanom europskim partnerima navodi kako je domaće gospodarstvo preopterećeno propisima i regulacijama, zbog čega planiraju provesti sto mjera koje će rasteretiti poslovanje. Nažalost, ne navodi se koje će to mjere konkretno biti.

Navodi se pak da će se do travnja 2020. provesti još jedan val liberalizacije tržišta, koji će zahvatiti industriju, farmaceute i zdravstvene usluge. Konkretno, moraju se donijeti zakoni kojima će se deregulirati rad ljekarni dok će HZZ morati objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije, a zaključno, korporativni sektor oslobodit će se mnogih parafiskalnih nameta.

Više o temi uvođenja eura u Hrvatskoj pročitajte na sljedećim linkovima:

Šef udruge banaka za tportal: 'Rastemo presporo, treba nam sto tvornica i manje teških razgovora po kafićima, a uvođenjem eura svi ćemo mirnije spavati'

Raskrinkavamo mitove: Latvijski stručnjak otkriva kako su prevladali strah i profitirali od eura

Svi tvrde da smo spremni uvesti euro. Znate li koliko to košta i čime ćete to platiti?