'Unatoč izjavi ministra Lalovca da će se preispitati mišljenje na temelju kojeg je predloženo ukidanje poticaja na stambenu štednju, prijedlog zakona donijet je bez ikakve konzultacije sa stambenim štedionicama i stručnom javnošću', rekao je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wusternot stambene štedionice. Naglasio je da ministar Lalovac prijedlog ukidanja poticaja temelji na istim pogrešnim tezama i netočnim informacijama koje je koristio i njegov prethodnik Slavko Linić, kada je ukidao poticaje za 2014. godinu.

Ministarstvo financija i dalje smatra da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana, te da štediše koriste sustav stambene štednje prvenstveno za povoljniju štednju zbog stambenih poticaja, a ne za rješavanje svoga stambenog pitanja.

Predstavnici stambenih štedionica pak tvrde da su te teze potpuno pogrešne. Njihovo je stajalište da je sustav državno poticane stambene štednje efikasan i donosi koristi za sve dionike. Anđel podsjeća na studiju Instituta za javne financije koja je utvrdila da je država dosad isplatila 2,3 milijarde kuna poticaja građanima, od čega se u proračun vratilo 3,6 milijardi, uz stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu od 4,8 milijardi kuna.

Kada je riječ o kreditnoj aktivnosti, napominje da je ona kontinuirano u porastu, a posljednje dvije godine 20 posto svih stambenih kredita banka i štedionica odobreno je u stambenim štedionicama

Argument da većina ljudi štedi u stambenim štedionicama samo kako bi iskoristila državne poticaje, Katarina Šobot, izvršna direktorica Prve stambene štedionice, pobija tezom da se jedino sudjelovanjem velikog broja malih štediša mogu osigurati kvalitetni izvori za kreditiranje.

'Potrebno je 90 štediša koji uplaćuju prosječno 3.500 kuna u pet godina da bi se skupila sredstva za odobravanje jednog stambenog kredita od 320.000 kuna’, pojašnjava Šobot, ističući da samo takvi, dugoročni i stabilni izvori financiranja, omogućuju stambenim štedionicama odobravanje kredita uz fiksnu kamatnu stopu.

Šobot napominje i da većina štediša, iako ne podižu kredite, nakon proteka roka štednje sredstva koriste za različite stambene potrebe poput adaptacije stambenog prostora, energetske obnove i sl.

Kako bi potaknuli ministarstvo financija da preispita svoj prijedlog, predstavnici stambenih štedionica predložili su novi model isplate poticaja, prema kojem bi se oni formirali ovisno o visini kamatnih stopa na tržištu. ‘U razdoblju u kojem su kamatne stope niske, bili bi niži poticaji i obrnuto, ali bitno je da formula za izračun garantira isplatu poticaja u cijelom razdoblju štednje’, pojašnjava Anđel, ističući da bi se tim principom trenutno ostvarile značajne uštede te da bi, prema prvim procjenama, državne obveze za 2014. godinu iznosile između 30 i 40 milijuna kuna.

Međutim, u Ministarstvu financija ostali su gluhi na njihov prijedlog, ostajući pri odluci da neisplaćivanje poticaja produlje za još jednu godinu.