Krajem lipnja depoziti u bankama koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite građana dosegnuli su iznos od 383,3 milijarde kuna, što je čak 18 milijardi kuna ili pet posto više u odnosu na kraj protekle godine. Jasan je to signal da su građani poslušali preporuke Hrvatske narodne banke da novac koji drže kod kuće prebace na račune kako bi ga besplatno konvertirali u eure 1. siječnja iduće godine
Ukupni depoziti u bankama porasli su treći mjesec zaredom, na godišnjoj i mjesečnoj razini. U odnosu na lanjski lipanj, depozita u bankama je za 42 milijarde kuna više što je rast od 12 posto.
Analitičari Raiffeisen banke pišu kako je ovakav rast posljedica bujanja stavke 'depozitni novac', koji uključuje sav novac na transakcijskim računima. Na kraju ovogodišnjeg lipnja, depozitni novac je dosegnuo iznos od 162,9 milijardi kuna što je tako više od 42 posto svih depozita.
vezane vijesti
U odnosu na kraj 2021. depozitni novac porastao je za 10 milijardi kuna ili 6,5 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen snažan rast od 17,4 posto (ili 24 milijardi kuna) odnosno 3,4 posto (ili 5,4 milijardi kuna) u odnosu na mjesec ranije.
'Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a rezultat su niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate (na oročenu štednju) te razmjerno slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente', pojašnjavaju RBA analitičari.
Drugim riječima, građani drže novac na tekućim i žiro računima jer se oročenja više ne isplate, fondovi i dionice još su uvijek prerizično ulaganje za prosječnog Hrvata.
Analitičari RBA kažu kako je prema kraju godine za očekivati dodatan priljev na tekuće i žiro račune jer se građani spremaju za uvođenje eura.
Ukupni štedni i oročeni depoziti nominalne vrijednosti 220,9 milijardi kuna također su zabilježili povećanje za 6,9 milijardi kuna ili 3,2 posto u odnosu na kraj svibnja te 17,8 milijardi kuna ili 8,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U odnosu na kraj prošle godine ova kategorija porasla je na kraju lipnja za 3,8 posto ili 8,05 milijardi kuna.
'Pritom je važno spomenuti smanjenje kunskih štednih i oročenih depozita koji su pali za 11,7 posto godišnje ili 3,8 milijardi kuna. S druge strane, valutni štedni i oročeni depoziti koji čine 87 posto ukupnih štednih i oročenih depozita te odražavaju visoku euriziranost zabilježili su dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 12,7 posto, odnosno veći su za gotovo tri milijarde kuna u odnosu na lipanj prošle godine', dodaju analitičari.
Na mjesečnoj razini, njihova vrijednost porasla je za 6,6 milijardi kuna (3,5 posto), dok je u odnosu na kraj prošle godine porasla za 10 milijardi kuna ili 5,5 posto. Najveći udio u valutnim štednim i oročenim depozitima čine kućanstva, odnosno sektor stanovništva (77,9 posto). Tečajna kretanja u međuvremenu su neznatno utjecala na kunski izraz ovih depozita budući da je na kraju promatranog razdoblja kuna u odnosu na euro blago oslabila na godišnjoj (0,49 posto) i ojačala na mjesečnoj razini (0,08 posto).
