HR PSOR osnovan je 1997. iako je osnivačka skupština s predstavnicima Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD) održana u Zagrebu još dvije godine ranije.

Hrvatski poslovni savjet okuplja 50-ak tvrtki, s time da je puno širi krug onih koje aktivno sudjeluju u aktivnostima HR PSOR-a, bilo na konferencijama, bilo tako da se natječu za nagrade u sklopu Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO (nekadašnji Indeks društveno odgovornog poslovanja).

Na ovogodišnjoj konferenciji očekuje se nekoliko stotina posjetitelja, od kojih će dobar dio njih pratiti program online. Jedan od njenih glavnih sponzora je Hrvatski Telekom (HT), a među panelistima je i Igor Vukasović, direktor korporativnih komunikacija HT-a.

Dojam je da se o Europskom zelenom planu premalo govori o Hrvatskoj. Jeste li ga zbog toga stavili u fokus konferencije?

To je točno. Zeleni plan strategija je Europske komisije za daljnji razvoj na održivim temeljima. Cilj mu je da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. Plan donosi vrlo ozbiljne promjene u paketima regulative koji upravljaju održivošću poslovanja. Zbog toga smo podijelili program konferencije u sedam tematskih panela. Prvi panel bavi se smanjenjem emisija i prilagodbama klimatskim promjenama. Naglasak je na prilagodbi o kojoj se u Hrvatskoj baš ne govori previše. Tu je i vrlo važan paket održivog financiranja i izvještavanja o održivosti pa su to sljedeća dva panela. Tema koja je sadržana u europskoj taksonomiji je i pravedna tranzicija, a panel koji to obrađuje nazvali smo 'Kako poslovni sektor može doprinijeti društvenoj pravdi'. Zapravo se radi o razumijevanju toga da će u transformaciji s ciljem održivosti biti gubitnika i njima će biti nužna pomoć te se panel bavi načinom na koji im gospodarstvo može pomoći da ostanu uključeni u razvojne procese. Drugi dan konferencije imamo panele o industrijskoj politici, politici raznolikosti i prirodnom kapitalu. Tema o prirodnom kapitalu jedna je od važnijih tema i na COP-u 26 u Glasgowu. Prepoznato je to da nisu samo klimatske promjene ono što ugrožava naš opstanak, već i gubitak biološke raznolikosti i gubitak ekosustava, što zbog deforestacije, što zbog prevelike potrošnje resursa.

Tko su vam panelisti?

Ove godine nemamo stranih govornika iako ćemo sigurno imati javljanje iz Glasgowa. Vidjet ćemo hoće li to biti Peter Bakker, predsjednik WBCSD-a, ili netko od njegovih kolega. U panelima sudjeluju predstavnici domaćeg gospodarstva. Gospodarska smo organizacija i želimo čuti razmišljanja i poglede naših poduzetnika na izazove koje pred njih stavlja zelena tranzicija. Želimo vidjeti dobre primjere i kakvi su budući trendovi.

Koliko je naša poslovna scena upoznata sa Zelenim planom?

Ne bih htjela biti prestroga. Dio smo Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a on je predstavio svoj manifest u Glasgowu. Jedna od njegovih ključnih poruka bila je ta da se poslovni sektor proziva za greenwashing (lažno zeleno reklamiranje), a da zapravo ne postoje standardi koji sustavno mjere i upravljaju doprinosom gospodarstva u borbi protiv zagađenja okoliša. Zbog toga je jako teško uvjeriti gospodarstvo da je to nešto što treba činiti. Od naših gospodarstvenika može se čuti opravdanje 'mi smo mali, to se nas ne tiče'. To nije točno. Standardi su isti za sve, bili veliki, bili mali. Moraju se poštovati. U protivnom neće te biti na tržištu. Ako želiš opstati, moraš se uskladiti sa standardima i naučiti kako svoj poslovni proces prilagoditi novim trendovima. A kakvo je naše gospodarstvo kada je riječ o održivom razvoju, najbolje govori veličina naše organizacije. Okupljamo napredne, a to je još uvijek velika manjina.

Dugo ste na čelu HR PSOR-a. Koliko se do danas promijenila svijest o važnosti društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja? Još uvijek vlada dojam da mnoge naše tvrtke shvaćaju DOP više nego površno.

Stvarno postoji dojam da se svodimo na borce protiv greenwashinga. Zbog nedostatka znanja, kad ljudi shvate da su neke teme bitne i da bi se trebali baviti njima, pronalaze najjednostavnija rješenja. Nije to u lošoj namjeri, već zbog nedostatka razumijevanja. U pravilu se DOP jako često miješa s filantropijom i kompanije nisu razumijevale to da odgovorno poslovati znači staviti naglasak na poslovne procese, na utjecaj koji poslovni procesi imaju na društvo i okoliš. Lijepo je donacijama pomoći potrebitima ili pošumiti opožarena područja, ali to nije bit DOP-a. Bit je korigirati svoje poslovne i tehnološke procese kako bi se smanjili negativni učinci. U obranu gospodarstva moram reći da nemamo jasnu strategiju koja bi podržala one što se mijenjaju prema zelenom. U jako puno industrijskih sektora ako se okrenete zelenom, izgubit ćete poziciju na tržištu jer ćete biti preskupi ili vas potrošač neće razumjeti. Cijeli taj proces mora biti koordiniran, mora postojati konsenzus javne, proizvodne, ali i potrošačke politike. Treba puno više uložiti u edukaciju potrošača kako bi se i oni ponašali i kupovali zeleno.

Zbog čega ste promijenili ime nagrade Indeks društveno odgovornog poslovanja u Hrvatski indeks održivosti – HRIO?

Napravili smo potpuno novu aplikaciju za ocjenjivanje održivosti poduzeća te smo doradili metodologiju, u nekim segmentima i značajno. Logično je bilo i to da idemo u rebranding nagrade te u promjenu naziva. Metodologija je rađena prema međunarodnim standardima i temeljito evaluira utjecaj poduzeća kroz sva ključna područja održivosti. A to su utjecaj na okoliš, utjecaj na društvo i utjecaj na ekonomske procese. Zatim smo u tim okvirima izdvojili šest važnih sektora u HRIO-u, za koje dodjeljujemo šest nagrada.

Koja su to područja što ih nagrađujete?

Pratimo korporativno upravljanje održivošću. Pokušavamo naglasiti da ovim temama ne može upravljati neki odjel za zaštitu okoliša ili korporativne komunikacije, već se mora raditi o strateškom opredjeljenju kojim upravlja uprava tvrtke. Zatim imamo poglavlja: upravljanje okolišem, radna okolina u smislu odnosa prema zaposlenicima, odnosi sa zajednicom, ljudska prava i dječja prava. Odvojili smo dječja prava od ljudskih prava u suradnji s UNICEF-om, organizacijom koja ima jak program rada s poslovnim sektorom na promicanju integracije dječjih prava u poslovne procese. Kad je riječ o ljudskim pravima, naglasak je na odgovornosti poduzeća za evaluaciju utjecaja njihovih dobavljačkih lanaca. Sudjeluju li oni svojim nabavkama u zemljama trećeg svijeta u kršenju ljudskih prava? Mnoge zemlje na dobrovoljnoj bazi imaju nacionalni akcijski plan za provedbu UN-ovih smjernica o poslovnom sektoru i ljudskim pravima. Postoje naznake toga da će se ta preporuka pretvoriti u obavezu, pa će i Hrvatska postati obveznik izrade takvog akcijskog plana. Puno kriterija sadržanih u HRIO-u postat će obavezni, pa je i on priprema za naše gospodarstvo kako bi se prilagodilo novim načinima poslovanja.

Europska komisija je na temelju Zelenog plana donijela niz novih regulativa. Koliko će one promijeniti buduće poslovanje tvrtki?

Doći će do ozbiljnih promjena. Sada je aktualan paket održivog financiranja, a on, pojednostavljeno rečeno, obvezuje banke i investicijske fondove da izvještavaju vlasnike kapitala o udjelu održivih investicija u portfeljima. Da bi to banke mogle činiti, one će tražiti od korporativnog sektora detaljne informacije o tome koliko su neki projekti ili investicije održivi, odnosno zeleni, kad poduzetnik zatraži kredit. Banka će na osnovi taksonomije EU-a ocjenjivati svaki zahtjev i odlučivati želi li ga financirati. Znači, na korporativnom sektoru bit će odgovornost da se mijenja ako želi dalje poslovati.