Na raspravi su sudjelovali suosnivač portala Zgradonačelnik.hr Tin Bašić; Hana Huzjak, viša ekonomska savjetnica predstavništva Europske Komisije u Hrvatskoj; Lidija Pavić-Rogošić, predsjednica Udruge Odrazi i Dražen Jakšić, ravnatelj energetskog Instituta Hrvoje Požar.

Sredinom srpnja Europska Komisija donijela je niz prijedloga kako bi se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjile za 50 posto u odnosu na razine iz 1990., a Europska Komisija i Vijeće u međuvremenu dali su zeleno svjetlo našem Nacionalnom planu otpornosti i oporavka te je time otvoren put za korištenje europskog novca.

Huzjak je uvodno objasnila je EK ranije postavila cilj da Europa postane prvi kontinent na svijetu koji će biti klimatski neutralan.

‘Od početne vizije i težnje, cilj klimatske neutralnosti postao je zakon koji je stupio na snagu u lipnju. Prvi put imamo dva obvezujuća cilja – klimatsku neutralnost do 2050. godine i smanjenje emisija za 55 posto do 2030.’, rekla je Huzjak.

Pitanje je sada, kako to ostvariti, zbog čega postoji Europski zeleni plan koji će pomoći transformaciji cijelog društva i gospodarstva.

Jakšić s Instituta Hrvoje Požar izjavio je kako smo trenutačno najbolji u proizvodnji električne energije zbog velikog broja hidroelektrana te da dobro stojimo po proizvodnji energije iz snage vjetra.

No na začelju smo Europe po solarnim elektranama što će trebati značajnije ubrzati, tvrdi Jakšić: 'Godišnjem ukupno proizvodimo 7,5 TWh energije, od čega pola dolazi iz obnovljivih izvora što će trebati pojačati. Imamo velike šanse za poboljšanja u prometnom sektoru gdje ćemo morati napraviti transformaciju iz korištenja fosilnih goriva prema korištenju električne struje i vodika'.

Upitana mogu li naši građani uopće pratiti dinamiku promjena koje se očekuju, Pavić-Rogošić kaže kako se ne možemo pohvaliti da dobro stojimo. Godine 2018. 17,5 posto građana nije moglo plaćati režije. Trećina ljudi iz socijalnih stanova kontinuirano duguje za režije, a najsiromašnija petina građana troši 12 posto prihoda na energiju.

'Puno više trošimo na energiju od prosjeka EU i imamo jako visoke stope 'energetskog siromaštva'. Postoje neke mjere za pomoć, imamo zajamčene minimalne naknade i potpore stanarima za siromašne, to kod nas su to sve socijalne kategorije', rekla je Pavić-Rogošić i pozvala na osnivanje one-stop- shopa koji će pratiti potrebe građana.

Zgrade su jedan od najvećih potrošača energije, pa je Bašić s portala Zgradonačelnik.hr pojasnio kako je zgradarstvo segment našeg društva koji se tiče svih nas.

'Najveći problem je to što gdje god živjeli uvijek postoje neka otvorena pitanja poput susjeda, održavanja, obnove, ugradnje lifta…Kada me pitate što je problem u zgradarstvu ja bih rekao nažalost – sve', kazao je Bašić. Zgrade su jedan od najvećih potrošača energije i emitiraju velike količine stakleničkih plinova, zbog čega Bašić misli da su najveći problemi – zakonodavni okvir, edukacija samih vlasnika i stanara, dokumentacija potrebna za energetsku obnovu i financiranje iste.

'Nema kontinuiteta, ne znate kad će koji natječaj. Mi nemamo raspored natječaja, kako ćete bez njega angažirati građevinsku operativu? Inače je to bilo teško organizirati i napraviti a pogotovo sad nakon dva potresa. Ako gledamo od glave, mi imamo klimatske ciljeve i takve ideje se mogu provoditi na sjeveru Europe gdje su druga pravila igre i gdje su građani svjesni vrijednosti svoje imovine. Mi imamo regulativu koja nije kompatibilna s direktivama iz Europe ', istaknuo je i poručio kako je prvi korak poboljšanju situacije edukacija građana.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u okviru kampanje Budućnost Europe.