Sudeći prema intenzivnim sastancima koji se tijekom cijeloga ovoga tjedna održavaju u Bruxellesu, ostalo je sve manje vremena za postizanje kompromisa između najvećeg europskog bolesnika i njegovih vjerovnika.

Pokušaji novog grčkog premijera Aleksisa Ciprasa da isposluje novi dogovor oko otpisa duga uz istodobno labavljenje mjera štednje nametnute postojećim dogovorom Trojke zasad su naišli na tvrdi zid europskih vjerovnika.

Kako se približava kraj veljače kada istječe program pomoći eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda, tako nervoza na financijskim tržištima raste. Primjetan je sve veći odljev depozita iz grčkih banaka, a traženi prinos na 10-godišnje grčke obveznice dosegao je gotovo 11 posto.

Vatru dodatno potpiruje grčki ministar financija Janis Varufakis, koji je u razgovoru za talijanski RAI rekao kako će se zona zajedničke valute eurozona raspasti ako Grčka iz nje izađe.

'Euro valuta je krhka. To je kao da gradite kulu od karata, ako izvučete grčku kartu, druge će se urušiti. Želim upozoriti sve one koji bi željeli Grčku strateški amputirati iz Europe, jer to je jako opasno', kazao je Vaufakis dajući do znanja da će u slučaju izlaska iz eurozone Grčka za sobom povući i druge prezadužene članice.

Za Alana Greenspana, šefa američkih Federalnih rezervi izlazak Grčke iz eurozone samo je pitanje vremena. 'Grčka se nalazi u situaciji da ako ne dobije dodatne zajmove, neće moći platiti dugove i napustit će euro', predviđa Greenspan dodajući da ne vidi tko bi bio voljan Grcima osigurati sredstva s obzirom na dosadašnja razočaranja.

Grčka svojim vjerovnicima ukupno duguje oko 250 milijardi eura. Bilateralni krediti pojedinih članica eurozone iznose oko 53 milijarde, Međunarodni monetarni fond (MMF) posudio je 35 milijardi, a Europska središnja banka (ESB) u svom portfelju ima grčke državne obveznice ukupne procijenjene vrijednosti od 20 milijardi eura.

Bankrot Grčke i izlazak iz eurozone doveo bi do velikog potresa na financijskim tržištima. Europa bi opet postala zona nesigurnosti, došlo bi do rasta cijena zaduživanja rubnih članica i ozbiljne opasnosti da će i druge zemlje slijediti grčki primjer.

Europski vjerovnici, najvećim dijelom Njemačka, pretrpjeli bi velike gubitke budući da bi za većinu grčkih dugova nastupio moratorij.

U Grčkoj bi došlo do paničnog povlačenja depozita iz banaka što bi prouzročilo kolaps bankarskog sustava. U kratkom roku došlo bi do dramatičnog pada BDP-a, zaposlenosti i realnih plaća. Napuštanjem eura i vraćanjem drahme u monetarni sustav, gospodarstvo bi moralo krenuti od nule.

Upravo zbog ogromnih gubitaka koji prijete i jednoj i drugoj strani, za očekivati je da će na kraju ipak prevladati razum. 

Profesor s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić ne vjeruje u crni scenarij i uvjeren je da će, unatoč trenutačnom zaoštravanju stavova, na kraju doći do kompromisnog rješenja između Atene i zemalja vjerovnika. 'Ja mislim da neće doći do izlaska Grčke iz eurozone niti iz Europske unije zato što bi to i jednoj i drugoj strani prouzrokovalo puno više štete nego koristi', kaže Brkić.

Prema njegovu mišljenju, Europa treba težiti većoj integraciji kako bi se lakše riješili problemi visokozaduženih zemalja. 'Europa ima konstrukcijski deficit jer s ovakvim eurom nije optimalno valutno područje', ističe Brkić dodajući da problem Europe nije višak integracije, nego pomanjkanje dubine integracije.