Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, poznata kao OECD, zadnja je važna međunarodna institucija čija članica Hrvatska još nije postala. Nakon ulaska u NATO i Europsku uniju, članstvo Hrvatske u OECD-u potvrdilo bi nas kao jednu od najrazvijenijih zemalja svijeta, no našem članstvu u elitnom društvu već se neko vrijeme protivi Slovenija, a odnedavno i Sjedinjene Američke Države
Jutarnji list u petak piše kako se Washington protivi našem ulasku u OECD, što u američkom veleposlanstvu ne demantiraju, već navode da je 'OECD organizacija utemeljena na konsenzualnom odlučivanju i da bilo koja odluka o početku procesa pridruživanja neke druge države zahtijeva pristanak svih 36 članica OECD-a'.
Iako Amerikanci ne navode zašto koče Hrvatsku, iz ranijih izvještaja State Departmenta da se iščitati da ih smeta to što nije došlo do povrata društvene imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Koordinaciji židovskih zajednica; ustašenje, pri čemu je poseban naglasak stavljen na ploču s pozdravom 'za dom spremni' u blizini koncentracijskog logora Jasenovac, neučinkovito i korumpirano pravosuđe te manjak slobode medija.
vezane vijesti
Što je to uopće OECD i kako bismo profitirali ulaskom u to društvo? Osnovan 1960. godine, OECD nastaje kao nasljednik organizacije OEEC (Organization for European Economic Cooperation), nastale nakon Drugog svjetskog rata u sklopu Marshallova plana s ciljem obnove Europe razorene najkrvavijim ratom u povijesti.
Najlakše bi ga bilo opisati kao veliku konzultantsku kuću koja nema nikakvih moći nad svojim članicama, a temeljni program joj je povećanje gospodarskog rasta zemalja članica, povećanje životnog standarda, doprinos razvoju cijelog svijeta i širenje međunarodne trgovine.
Koliko nam je u ovom trenutku članstvu u OECD-u uopće važno, pitamo profesora međunarodne ekonomije s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ljubu Jurčića. On nam odmah kaže kako uz OECD postoje slična 'društva' pri Ujedinjenim narodima i Svjetskoj banci, a koja su redom osnovana da bi razvijala svijet.
'Članstvo u OECD-u košta, a naš utjecaj bi tamo bio nikakav, nepostojeći. Naše članstvo služilo bi samo tome da se naši vođe mogu povremeno slikati sa svjetskim vođama. Nitko od njih ne bi slušao naše političare, kao što i članovi raznih kraljevskih društava i sličnih organizacija rado uz plaćanje članarine uzimaju Hrvate, a zapravo im uzimaju novac - to se plaća nekoliko desetaka tisuća eura', jasan je Jurčić.
'Male zemlje također plaćaju članstvo u OECD-u, a od toga nemaju nikakve koristi', dodaje. Jedinu prednost članstva u OECD-u Jurčić nalazi u njihovim analizama i istraživanjima, a zasad ih još poput UN-a i MMF-a ne objavljuju javno. 'Takve organizacije upravljaju svijetom i njihove publikacije su nam važnije nego to što će neki naš političar tamo otići na protokolarni sastanak', kaže Jurčić te zaključuje da je u sadašnjem trenutku pitanje našeg članstva u OECD-u sasvim sporedno.
