Najveći pritisci kojima je trenutačno izložena radna skupina odnose se na ugostiteljski sektor, koji traži smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje hrane s 25 na 13 posto.

Osim ugostitelja, svoje želje ministru Mariću uputile su druge političke i interesne skupine. Sindikati traže vraćanje neoporezivog toplog obroka, SDP bi povećao neoporezivi dio plaće s 3800 na 5000 kuna, a poslodavci smanjili obvezu plaćanja bolovanja na samo 15 umjesto 42 dana.

Inače, u zadnjem paketu poreznih izmjena već je predviđeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto s početkom primjene od 1. siječnja 2020. godine. Efekti ove mjere procjenjuju se na 1,6 milijardi kuna.

Glavna je nepoznanica hoće li Vlada odustati od zacrtanog smjera s obzirom na to da se stručnjaci i socijalni partneri uglavnom zalažu za veće rasterećenje rada.

Ministar Zdravko Marić još ne otkriva detalje, ali iz njegovih izjava može se iščitati da će, uz smanjenje PDV-a, biti novog rasterećenja rada. Prema svemu sudeći, neće biti većih zahvata u porezne stope i razrede, nego će se rasterećenje provesti dodatnim olakšicama. U tom smislu može se očekivati ukidanje oporezivanja naknada za topli obrok i prijevoz, što već duže vrijeme traže poslodavci.

Kada je riječ o PDV-u, uz smanjenje opće stope, očekuje se proširenje kruga proizvoda sa sniženom stopom od 13 posto. Podsjetimo, u prethodnom krugu reforme snižena je stopa PDV-a na svježe meso i ribu, jaja, voće i povrće te dječje pelene.

Nedavno objavljena analiza Hrvatske narodne banke pokazala je da su dvojbeni efekti smanjenja PDV-a. Analitičari HNB-a utvrdili su da su porezne promjene utjecale na smanjenje cijena, ali je efekt bio polovičan jer su trgovci od smanjenja PDV-a zadržali 50 posto za sebe povećanjem marži.