Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) uputili su otvoreno pismo predsjednici Vlade Jadranki Kosor, guverneru Hrvatske narodne banke (HNB) Željku Rohatinskom i predsjednicima uprava banaka u kojem traže da se u najkraćem mogućem roku dogovore oko rješenja ili cijelog paketa rješenja ponajprije za kredite vezane uz švicarski franak, ali jednako i kredite vezane uz euro te kunske kredite
Neshvatljivo je i neprihvatljivo do koje mjere se nije u stanju premostiti sve međusobne razlike, interese i osobnosti te dogovoriti i u najkraćem mogućem roku primijeniti rješenje koje bi značilo barem olakšanje za sve građane koji imaju razne oblike i vrste kredita vezane uz švicarski franak, navodi se u otvorenom pismu NHS-a.
Smatraju kako nikome (Vladi, HNB-u, bankama) ne može i ne smije biti svejedno kako se divljanje tečaja švicarskog franka odražava na rast rata kredita tih građana. Istovremeno medijska izvješća pokazuju kako banke i dalje bilježe rast dobiti, kažu u NHS-u.
Jasno je kako taj rast ostvaruju od teško ozlijeđenog i poleglog hrvatskog gospodarstva, građana koji panično u nemogućoj misiji traže sredstva za podmirenje rastućih rata kredita i istovremeno preživljavanje, ali i države kojoj su, uz visoku sigurnost i uz ne baš nisku kamatu, plasirale visoke iznose kredita, navodi se.
U NHS-u ističu kako iz dana u dan raste nenaplativost ranije danih kredita vezanih uz razne valute uz istovremeno rastući broj ovrha.
Pitaju se i kome će banke, nakon što na blokiranim računima građana i gospodarstva ne bude sredstava za podmirenje njihovih rastućih obveza i dođu u posjed različite imovine, ponajprije nekretnina i automobila, tu imovinu prodavati kako bi podmirivale svoja potraživanja, kad u ovakvim uvjetima ima sve manje onih koji kredite žele, usude se ili uopće mogu podizati.
'Zbog svega toga tražimo od Vas da se u najkraćem mogućem roku dogovorite oko rješenja ili cijelog paketa rješenja ponajprije za kredite vezane uz švicarski franak, ali jednako i kredite vezane uz euro te kunske kredite', navodi se u pismu NHS-a.
Ne može i ne smije rizik kredita biti ponajprije rizik dužnika, a da vjerovnik, banka, čak i na pogubnoj situaciji dužnika dobro zarađuje, smatraju u NHS-u.
'U ovoj zemlji već je odavno vrijeme za odlučan politički potez vezan uz donošenje drukčije i po dužnike povoljnije zakonske regulative koja će ih učinkovitije štititi od pomahnitale pohlepe banaka. No do tada, za ovu situaciju treba hitno dogovoriti ili naći rješenja koja će brzo i učinkovito pomoći svim dužnicima, neovisno o vrsti kredita i valuti uz koju su krediti vezani', stoji u pismu.
