HDZ-ovci i mostaši počupali su se već oko prve odluke vezane za Inu. Budući da je istjecao mandat hrvatskih članova Uprave, trebalo je ili izabrati nove ljude ili potvrditi postojeće koje je odabrala bivša vlast.

HDZ je bio za prvu opciju objašnjavajući kako će novi kadrovi donijeti drugačiju poslovnu politiku. Međutim Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić produljio je mandat Niki Daliću, Ivanu Krešiću i Davoru Mayeru na još godinu dana.

Čelnik Mosta Božo Petrov u intervjuu za Jutarnji list objasnio je zbog čega su zadržani.

'Mislim da nije pametno u ovakvoj situaciji, dok traje arbitraža i kad se treba dogovoriti kakav će biti nastavak rada kompanije, poklapaju li se smjernice Ine i Mola, dakle usred pregovaračkog procesa postavljati nove članove uprave. Kada se definira strategija, onda će se, ako to bude potrebno, ići na izmjenu članova uprave Ine', rekao je Petrov.

Na pitanje tko donosi odluke vezane za Inu šef Mosta je odgovorio kako je najveća odgovornost na premijeru Tihomiru Oreškoviću.

Pitanje arbitraža - ukinuti ih ili nastaviti?

Iz njegovih riječi nameće se zaključak kako je produljenje mandata hrvatskih članova Uprave Ine na godinu dana, uobičajeno je da traje četiri, u biti kompromis koji je umirio HDZ-ovce i da će se u tom vremenu dvije stranke pokušati dogovoriti što i kako dalje s Inom.

A da to neće biti nimalo lako, vidi se i iz različito gledišta Mosta i HDZ-a kad je riječ o arbitražama.

Trenutačno se vode dva arbitražna postupka. Prvi je u studenom 2013. pokrenuo Mol pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Mađari potražuju gotovo tri milijarde kuna optužujući Hrvatsku kako nije ispunila ugovorene obveze iz 2009. o preuzimanju plinskog biznisa od Ine.

Hrvatska Vlada im je u siječnju 2014. uzvratila arbitražnom tužbom Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom se traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Na to je svoj potpis stavio Ivo Sanader i to, sumnjiči ga hrvatsko pravosuđe, nakon primanja mita od predsjednika uprave Mola Zsolta Hernadija. Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora.

HDZ smatra kako su arbitražni sporovi nepotrebni s čim se ne slaže šef Mosta.

'Nisu mi jasne izjave da nam ne treba arbitraža, ako nam ona ide u korist i ako nam je jedan od alata u pregovaračkom procesu', rekao je Petrov za Jutarnji list.

Arbitraža države protiv Mola u Ženevi mogla bi biti okončana odlukom u drugom dijelu godine, a spor u Washingtonu novo ročište imat će tek iduće godine. Neizvjesno je tko će na kraju izvući deblji kraj.

Ina pada, Mol raste

Bivši ministar gospodarstva HNS-ovac Ivan Vrdoljak za čijeg se mandata zaoštrila retorika između Hrvatske i Mađara tvrdi kako je arbitražu htio izbjeći.

'Arbitražni postupci želja su Mola. Kada iz današnje Vlade netko kaže da arbitraže treba ukinuti, ja se slažem. Samo se Mađari s tim ne slažu. Međutim ako se ukine samo arbitraža koju smo mi pokrenuli kao odgovor na njihova potraživanja od gotovo tri milijarde kuna, tada bi to bila veleizdaja. Trebaju se obje ukinuti i ići u novi dioničarski ugovor', rekao je Vrdoljak za tportal.

Za Inu bi moglo biti pogubno da ni ova Vlada ne uspije naći zajednički jezik s Molom. Prošlu godinu prihodi su pali za čak 21 posto, na 18,8 milijardi kuna, a neto dobit srozala se za čak 83 posto, na 58 milijuna kuna. Kad se ukalkuliraju jednokratne stavke, Ina je poslovala s gubitkom od 1,42 milijarde kuna, što je 25 posto manji gubitak nego 2014. godine.

Niska cijena nafte jedan je od glavnih razloga loših poslovnih rezultata, ali sve se to moglo nadoknaditi rafinerijskim poslovanjem. Ali zbog neulaganja u modernizaciju rafinerija (Rijeka i Sisak), Ina nije mogla u potpunosti iskoristiti povećanje rafinerijskih marži za više od 24 posto.

Prema uvjetima iz kupoprodajnog ugovora iz 2003., Mol je trebao modernizirati obje hrvatske rafinerije, ali to nije učinio. U Rijeci bi se trebalo izgraditi postrojenje za obradu teških ostataka, a u sisačkoj modernizacija nije ni započela, štoviše Mađari bi je rado ugasili.

Tri rješenja za Inu

Istovremeno se Mol orijentirao na modernizaciju svojih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj što mu je lani donijelo povijesno visoke financijske rezultate unatoč niskoj cijeni nafte. U poslovnom izvješću stoji kako su ostvarili prilagođenu EBITDA (op. a., prije kamata, poreza i amortizacija) dobit od 2,5 milijardi dolara, što je 13 posto više nego godinu dana prije.

Moguća su tri rješenja pat-pozicije u Ini. Dogovor vlasnika i izmjena za hrvatsku stranu nepovoljnog dioničarskog ugovora; prodaja 19 posto dionica kompanije Molu čime bi Hrvatska pala na 25 posto udjela u kompaniji, ali uz obavezu ulaganja ili da Vlada otkupi dionice od Mađara, trenutačno drže 49,08 posto, i traži novog strateškog partnera.

Vrdoljak: Hrvatska može otkupiti udjel od Mola

Opcija prodaje dionica Mađarima čini se najmanje izgledna jer su se i HDZ i Most izjasnili protiv toga. Bivši ministra Vrdoljak ističe kako bi on više volio da Hrvatska otkupi Molov udjel.

'Za mojeg mandata to nije bilo moguće jer smo imali preveliki deficit i gospodarstvo je bilo u silaznoj putanji. Sad se može. Mi kupimo, uzmemo kredit za premošćivanje i tražimo drugog partnera', objasnio je Vrdoljak koji zamjera HDZ-u i Mostu što ni nakon dva mjeseca od kako su na vlasti nisu složiti pregovarački tim i krenuti u razgovore s Molom.

Kakva god bila odluka Vlade naftni konzultant Davor Štern, koji je od 2010. do 2012. vodio Inin Nadzorni odbor, ističe kako ona mora biti utemeljena prije svega na stručnoj analizi.

'Vrijeme prolazi, a situacija u kompaniji je sve gora. Mi sami konačno moramo vidjeti što želimo s Inom. Ni bivša, a ni sadašnja Vlada ne bavi se Inom sustavno i stručno. Energetika nije više što je bila, cijene nafte više nisu što su bile i u skladu s tim se treba postupati. Moramo izraditi strategiju i nju pokušati uskladiti sa interesom Mola. Neka se konačno stave karte na stol i dogovore interesi dviju država u jednoj strateškoj kompaniji', istaknuo je Štern za tportal.

Pitali smo HDZ-a kako vidi rasplet situacije u Ini, ali do okončanja ovog teksta nismo dobili nikakav odgovor.