Davos. Gradić na istoku Švicarske za koji bi znao malo tko osim entuzijastičnih skijaša i lokalnog stanovništva da nije Svjetskog gospodarskog foruma. No svake godine krajem siječnja alpsko se mjestašce nađe na naslovnicama svih relevantnih medija u svijetu jer se u njemu održava redoviti godišnji sastanak moćnih i poznatih. Nešto poput Cannesa na jugu Francuske, koji je postao sinonim za godišnji filmski festival, tako je i Davos postao istoznačnica za višednevno druženje vrha svjetske politike, biznisa i nevladinog sektora.

Poznati sastanak ove godine održava se od 23. do 26. siječnja s vodećom temom - stvaranje zajedničke budućnosti u podijeljenom svijetu. Na Forumu se očekuje više od tri tisuće utjecajnih ljudi i novinara koji će imati priliku sudjelovati i pratiti 400-stotinjak panela. Među pedesetak predsjednika i šefova vlada najveću će pažnju vjerojatno izazvati dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa, mada će gosti na Forumu biti i francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanska premijerka Theresa May, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, a očekuje se i dolazak njemačke kancelarke Angele Merkel.

No politička vrhuška samo je dio establišmenta koji će se nekoliko dana motati po alpskom snijegu i upravo činjenica da je krug onih koji dolaze u Davos puno širi od prosječnog političkog okupljanja ono je što Svjetski gospodarski forum čini drukčijim. Jer u Davos dolaze i šefovi svjetskog biznisa poput Marka Zuckerberga, osnivača Facebooka, ili Billa Gatesa, legendarnog šefa Microsofta. Nadalje, na godišnji sastanak dolaze i utjecajni pojedinci iz svijeta zabave poput britanskog pjevača Eltona Johna i predstavnici niza nevladinih organizacija poput Malale Yousafzai, poznate mlade aktivistice za promociju obrazovanja žena. Uz to, u Švicarskoj su redoviti posjetitelji najpoznatiji svjetski ekonomisti s vodećih svjetskih sveučilišta.

Ta je mješavina posjetitelja ono zbog čega je Svjetski gospodarski forum postao toliko praćena manifestacija. Na samoj površini radi se o događaju na koji se dolazi vidjeti i biti viđen. Sudjelovanje svjetskih čelnika, kao što će to ove godine biti gostovanje Trumpa i visokih dužnosnika Europske unije, ili kao što je to lani bio dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga, promatra se uglavnom protokolarno i s čisto političke strane.

Vodeći svjetski biznismeni također će uglavnom biti usredotočeni na to da budu prisutni i da se pozdrave s kolegama bilo iz gospodarstva, bilo iz politike. No Davos ima i malo dublju razinu, ali za nju je potrebno podsjetiti na povijest Svjetskog gospodarskog foruma (WEF, World Economic Forum).

Kao instituciju osnovao ga je njemački ekonomist i inženjer Klaus Schwab 1971. godine pod imenom Europski menadžerski forum. Neprofitna organizacija sa sjedištem u Ženevi sadašnje je ime dobila 1987., a Schwab se i danas nalazi na funkciji izvršnog predsjednika WEF-a.

Proklamirana misija mu je 'poboljšati stanje svijeta', odnosno truditi se 'prikazati poduzetništvo u interesu svjetske javnosti, uz zadržavanje najviših standarda u vlasti'. U Forumu dodaju i da im je moralni i intelektualni integritet 'u srcu svega što rade'.

No koliko god misija i godišnji sastanak bili reklamirani tako da imaju plemenite ciljeve, oni u javnosti nerijetko izgledaju kao ekskluzivni sastanak bogataške političko-poslovne elite koji doprinosi izrabljivanju siromašnih i potlačenih. Zbog toga biznismenima i dužnosnicima snježnu idilu izvan konferencijskih sala s vremena na vrijeme remete prosvjednici.

Teško je donijeti pravilnu ocjenu Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Ako se na godišnje okupljanje gleda kao na događaj na kojem je važno vidjeti i biti viđen, on vrlo dobro obavlja svoj zadatak. Na kraju krajeva, koliko je poznato, i sam bivši gazda Agrokora Ivica Todorić družio se ondje sa svjetskim biznismenima i političarima u barem dva navrata. Također, Davos ispunjava svoju svrhu kao sastanak na kojem šefovi biznisa i politike s predstavnicima javnosti raspravljaju o aktualnim i bitnim temama za održiv svjetski razvoj.

Čak četiristo panela govori u prilog tome da nema aktualne teme koja povezuje politiku, ekonomiju i održivi razvoj, a da se o njoj ne raspravlja. No puno je teže procijeniti ima li Svjetski gospodarski forum u Davosu ikakve dugotrajnije posljedice osim nekoliko dana politekonomskog blještavila. Kao mogući rasadnik ideja i inicijativa, Svjetski gospodarski forum je hvalevrijedna pojava, no hoće li ideje zaživjeti, gdje i u kojoj mjeri, ostaje puno više na onima koji bi ih trebali provoditi. A u takvim slučajevima su snijeg i nekoliko stupnjeva ispod ništice tek prva i, zapravo, prilično minorna smetnja.