Drugoga dana konferencije Zagrebačke burze i Udruge mirovinskih fondova održan je okrugli stol na temu 'Mirovinska reforma – najuspješnija reforma do sada: kako dalje?', na kojem su sudjelovali predstavnici mirovinskih fondova i financijski stručnjaci
Govoreći o tome zašto je drugi stup važan, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, u uvodnom je izlaganju naglasio da je transformacija mirovinskog sustava nužna zbog starenja stanovništva i negativnih demografskih trendova. Stoga je po njegovom mišljenju nužno transformirati sustav prema većoj individualnoj odgovornosti.
'Druga stvar zbog koje je drugi stup bitan je nacionalna štednja koja omogućuje ulaganja u domaće kompanije i investicijske projekte', poručio je Štimac.
vezane vijesti
Smatra da će se u budućnosti usklađivati prvi i drugi stup na način da prvi i dalje bude stup solidarnosti, a drugi individualne odgovornosti.
'U prvom stupu gornji dio mirovina će se smanjivati, a donji rasti. Drugi će stup prema dužini rada i visini plaće regulirati visinu mirovine. Nužno je određivanje minimalne nacionalne mirovine za 15 ili 20 godina rada, recimo 2500 kuna. Za one koji kroz prvi i drugi stup ne ostvare taj iznos, razlika se uplaćuje iz socijalnog sustava, ali uz imovinski cenzus', pojasnio je svoj prijedlog Štimac.
Njegov kolega Damir Grbavac iz Raiffeisen društva za upravljanje naglasio je da se promjene događaju u dobroj atmosferi.
'Imamo kvalitetnu raspravu. Promjene su velike i sveobuhvatne. Od svih stvari možda je ipak najvažnije što je pronađeno rješenje da velika većina članova ima interesa primati kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa. Zadovoljni smo i određenim promjenama limita za ulaganje mirovinskih fondova', rekao je Grbavac.
Izrazio je i bojazan da konačna rješenja u tehničkom smislu ne budu savršena zbog nedostatka vremena.
Danijel Nestić, istraživač s Ekonomskog instituta Zagreb, smatra da je uvođenje mogućnosti izbora između prvog i drugog stupa izrazito štetno.
'Napravilo se nešto na pola puta. Prvi prijedlog je bio ubojstvo, a ovo je kompromitiranje drugog stupa. Famozni dodatak dodijelit će se u nešto manjem iznosu svima i svatko će procjenjivati što mu je povoljnije. Procjenjujem da će 60 do 70 posto osiguranika izabrati povratak u prvi stup. Svi oni koji imaju niske mirovine i najveći broj žena izabrat će prvi stup', uvjeren je Nestić.
Dodao je da će drugi stup ostati za one s prosječnom ili iznadprosječnom mirovinom. 'S vremenom će se taj omjer popraviti, ali ostat će stalna tenzija između ljudi. U konačnici će u prvom stupu biti oni siromašniji, u drugom oni bogatiji', ocjenjuje Nestić.
Upozorio je i na dodatni problem kod izbora jer 'nešto što je u prvom trenutku povoljnije u drugom trenutku možda neće biti povoljno'. 'Bojim se da je ovo uvod u stvaranje atmosfere u kojoj će mirovinskim fondovima biti vrlo teško živjeti. Moj je prijedlog bio da svi imaju mješovitu mirovinu, tako da se onima s manjim plaćama da malo veći dodatak', zaključuje Nestić.
Ljubica Gatarić, novinarka Večernjeg lista, naglasila je da će puno toga ovisiti o sutrašnjem prosvjedu koji organiziraju sindikati. 'Njegova snaga odredit će mogući pravac izmjena', rekla je Gatarić, ističući da se zbog pritisaka navodno već odustaje od planiranog povećanja izdvajanja u drugi stup.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, naglasio je da i puno razvijenija gospodarstva ne mogu garantirati održivost mirovinskih sustava. 'Kada govorimo o održivosti javnih financija, dugoročno je najznačajniji rizik mirovinski sustav. Uvijek kažem da je od uvođenja PDV-a jedina prava reforma bila mirovinska, ali ona nikada nije dovršena', rekao je Šantić.
'Načelno se teško odlučujemo za reforme, a onda jedva čekamo da odstupimo od reformskih rješenja', poručio je Željko Potočnjak, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. On smatra da je osnovni problem to što se reformom stvara umjetna konkurencija između prvog i drugog mirovinskog stupa umjesto da oni budu komplementarni.
'Stvara se situacija da će se umirovljeničko tijelo podijeliti. Otvaranje mogućnosti izbora između prvog i drugog mirovinskog stupa je besmisleno. U ovakvom sustavu obveznog mirovinskog osiguranja ljudi neće imati sposobnost odabrati i donijeti neku racionalnu odluku', naglasio je Potočnjak.
Što se tiče uvođenja novine kojom se omogućuje isplata 15 posto ušteđenih sredstava iz drugog stupa prilikom odlaska u mirovinu, sudionici su se složili da takvo rješenje uvodi novi kamen smutnje između različitih kategorija umirovljenika jer se isplata ne omogućuje svima.
Prema tumačenju Danijela Nestića, mogućnost isplate 15 posto imat će samo osobe koje imaju više od 115 posto prosječne plaće, a riječ je o oko 30 posto budućih umirovljenika.
