Na što je tvrtka CC Real primarno fokusirana? Za što ste zaduženi u njoj?

CC Real je kompanija specijalizirana za upravljanje komercijalnim nekretninama i investicijama na tržištu nekretnina na tri kontinenta. CC Real Hrvatska, kompanija koja je osnovana 2006. godine i s kojom je krenula iznimno uspješna priča što je rezultirala širenjem na brojna međunarodna tržišta, trenutno upravlja s četiri velika i uspješna šoping centra za tri vlasnika. Radi se o City Centeru one Zagreb West, City Centeru one Zagreb East, City Centeru one Split te pulskom Max Cityju. Moja se zaduženja prije svega odnose na upravljanje tehničkim operativnim poslovima, što obuhvaća organiziranje i nadzor svih potrebnih mjera u svrhu održavanja i osiguravanja neometanog redovnog poslovanja objekta, ali i budžetiranje i optimiziranje potrošnje, od ugovaranja, preko praćenja realizacije i kvalitete usluge, pa sve do praćenja troškova tih usluga. Uz navedeno, zadužen sam za dio investicija na objektima poput preinaka i preuređenja prostora, modernizacije i optimizacije sustava, sve do investicija na proširenju i dogradnji objekata.

Pandemija i pogotovo lockdown značajno su utjecali na rad trgovina i šoping centara. Kako su se snašli centri kojima upravljate, posebno porastom online trgovine? Kako je izgledao oporavak?

Ono što mogu istaknuti kao jednu od velikih prednosti CC Reala jest upravljanje nekretninama u kriznim situacijama. U ovom poslu smo od 2006. godine i uspješno smo prošli veliku gospodarsku krizu koja je započela 2009. i, barem kod nas, godinama trajala. U tom razdoblju, dok su drugi mirovali ili nažalost propadali, proširili smo City Center one West 2009. godine, izgradili i otvorili City Center one Split 2010. godine i City Center one East 2012. godine. Covid-kriza jest došla iznenada i promijenila pravila igre, ali brzim i preciznim reakcijama, u suradnji s vlasnicima šoping centara, zakupcima, partnerima i dobavljačima, minimizirali smo štetu, osigurali neometan nastavak poslovanja i stvorili preduvjete za što brži oporavak. Godina 2022. je prema svim pokazateljima bolja od 2019., koju uzimamo relevantnom za usporedbu, tako da možemo biti itekako zadovoljni.

Što ste učinili kako bi se smanjila mogućnost zaraze; koje mjere ste implementirali i koji su pritom bili najveći tehnički izazovi?

Sama pandemija donijela je brojne izazove, a svakako je najzahtjevnije bilo osigurati normalan rad centra u periodu u kojem je radno vrijeme trgovina bilo ograničeno. Objekti poput šoping centara zamišljeni su da rade kao cjelina pa je tehnički i organizacijski jako teško isključiti pojedine dijelove.

U šoping centrima kojima upravljamo odmah smo poduzeli niz mjera kojima se utjecalo na kvalitetu boravka posjetitelja u samom centru, od uvođenja stalaka za dezinfekciju i zaštitnih rukavica na ulazima do primjene antibakterijskih sapuna u cijelom objektu te naglaska na dezinfekciju svih površina u centru.

Kontinuirano smo radili na osvještavanju djelatnika unutar centra te samih posjetitelja o ponašanju kojim mogu pomoći suzbiti pandemiju. Kroz različite komunikacijske kanale u centrima tako smo ukazivali na važnost nošenja maski, držanja propisanog razmaka, poticali beskontaktno plaćanje i ograničavali broj ljudi u prostorijama.

Također, izrazito bitno nam je bilo odmah reagirati na preporuke i smjernice nacionalnog Stožera civilne zaštite, što je često bilo vrlo izazovno s obzirom na to da su neke od mjera bile objavljene svega nekoliko sati prije nego li su trebale stupiti na snagu.

Aktualni gorući problem je rast cijena energenata, poremećaji na tržištu i neizvjesna jesen, pa i to koliko će država moći pomoći. Kako se ti globalni izazovi odražavaju na šoping centre i tržišta na kojima poslujete, posebno na troškove? Na što se promjene najviše reflektiraju?

Troškovi energenata čine približno 40 posto ukupnih sporednih troškova centara, što znači da je velik njihov utjecaj na ukupne troškove. Kako bi se navedeni troškovi kontrolirali, potrebno je pravovremeno i planski ugovoriti opskrbu energentima po prihvatljivim cijenama, što posljednjih nekoliko mjeseci nije jednostavno. U konačnici, čak i ako se uspije ugovoriti opskrba po prihvatljivim uvjetima, postoji velika vjerojatnost da će potrošnja samog energenta biti ograničena ili da on neće biti dostupan. S obzirom na izazovna vremena, bilo je i slučajeva da su opskrbljivači propali ili poništili već sklopljene ugovore. Dakle, osim cijene, velik je problem sama opskrba energentima, prvenstveno plinom.

S obzirom na to da spominjete da je velik problem opskrba plinom, pripremate li se za zimu? Što preporučujete vlasnicima nekretnina kojima upravljate? Očekujete li pomoć države?

Opskrba plinom, kao i njegova cijena, vrlo je nestabilna. Zato vlasnicima nekretnina kojima upravljamo, a koje koriste plin za grijanje, preporučujemo uvođenje alternativnih načina grijanja, ovisno o tehničkim mogućnostima objekta. Uz alternativni energent za grijanje, ugovaramo fleksibilne količine plina, tako da na mjesečnoj razini, ovisno o dostupnosti i cijeni energenta, možemo odlučivati o tome koji ćemo koristiti za grijanje. Pomoć države dobro bi došla, a očekujemo da će najavljene mjere svakako donijeti određene pogodnosti - ne samo financijski, već i u smislu reorganizacije tržišta energentima, čime bi se cijene energenata u Hrvatskoj odvojile od podivljalih europskih burza te bi ih se stavilo u razumne okvire.

Jesu li porasli troškovi poslovanja i održavanja?

Trenutno nemamo značajnijih povećanja troškova poslovanja jer smo opskrbu električnom energijom pravovremeno ugovorili po nepromjenjivim cijenama na duže razdoblje. Izazovno će biti kontrolirati troškove grijanja zbog problema s plinom, ali ne očekujemo da će oni izmaknuti kontroli. Kao što sam spomenuo, aktivno se pripremamo za nadolazeću zimu te vjerujem da će troškovi biti među nižima u usporedbi sa sličnim objektima.

Njemački trgovački centri već kreću s mjerama štednje energije, od smanjenja temperature u dućanima do gašenja svjetla, oglasnih ploča, rasvjete… Jeste li već razmišljali o takvim mjerama? Kako ćete racionalizirati korištenje i potrošnju?

Trenutna situacija još uvijek ne iziskuje takve mjere, a vjerujem da Hrvatska ima prednost u odnosu na ostatak Europe jer proizvodnja električne energije u tolikoj mjeri ne ovisi o plinu. O mogućim mjerama razmišljamo, ali ih sigurno nećemo primjenjivati prije početka sezone grijanja, kada će se na dnevnoj bazi određivati potrebni koraci. Smatram da su svi svjesni toga kako ćemo ove zime morati odstupiti od komfora na koji smo navikli da bismo racionalizirali potrošnju. S jedne strane, mjere su poprilično jednostavne za provođenje jer je potrošnju lako smanjivati, ali se s druge strane postavlja pitanje gdje je granica koja određuje opravdanost takvih mjera.

Postoji li bojazan da će se, ako se obistine crni scenariji, zatvoriti neke trgovine?

Vjerujem da će se pronaći način koji će spriječiti takav razvoj događaja. Dugoročno gledano, mislim da problem energenata sam po sebi nudi i rješenje. Idealno je vrijeme da se za izgradnju obnovljivih izvora energije uvedu povlašteni uvjeti, da se smanje ili ukinu porezi, da se pojednostave procedure te da se mjerama potakne izgradnja takvih sustava ne samo za kućanstva, nego i za poduzetnike. Interes je velik, ali su administrativne i zakonodavne prepreke prevelike da se realizacija projekata ovakve vrste značajno poveća, stoga je potrebna brza prilagodba. To će pomoći rastu gospodarstva u smjeru koji je sada najpotrebniji i osigurat će se dodatna proizvodnja energije, od čega bi svi u državi mogli imati korist. Zadnje, ali možda i najvažnije svakako je učinak takvih pothvata na smanjenje utjecaja na ubrzane klimatske promjene.

Što je s tvrtkama koje rade na održavanju centara, s kakvim se izazovima susreću?

Tvrtkama koje održavaju centre najveći problem je nedostatak radnika te optimizacija troškova poslovanja s obzirom na stalni porast troškova. Glavni uzrok tome je neizbježno povećanje plaća, a one čine najveći dio troškova poslovanja takvih tvrtki.

Kvaliteta usluge koju pruža određena tvrtka najviše ovisi o njenim zaposlenicima. Vođeni time, u posljednjih nekoliko mjeseci prilikom dogovaranja uvjeta suradnje posebno vodimo računa o minimalnim plaćama koje partnerske tvrtke moraju isplatiti svojim djelatnicima u centrima pod upravljanjem CC Reala, što uključuje godišnje povećanje plaća prema uvjetima na tržištu. Takvim načinom suradnje zapravo dobivamo zadovoljnije djelatnike, postavljamo viši nivo usluge, ali i preuzimamo dio rizika povećanja troškova.