Naš čitatelj, koji je iznio ovaj primjer, pita se kako je to moguće? Odgovor je zapravo jednostavan, a dao nam ga je domaći stručnjak za zaštitu potrošača Nenad Kurtović iz udruge Splitski potrošač.

Prva stvar na koju treba obratiti pozornost, kaže Kurtović, tarifni je model. 'Nije isto ako je potrošač u jednotarifnom ili dvotarifnom modelu. Pretpostavimo da je mjerni uređaj ispravan, da registrira kako treba. Potom treba vidjeti jesu li oba potrošača u istom modelu. Ako je vaš čitatelj u jednotarifnom modelu, on mora biti svjestan toga da je cijena kilovata nešto veća nego u dvotarifnom. To je prvo mjesto u kojem nastaju razlike', kaže Kurtović te nastavlja:

'Možda su kupci iz primjera i kod različitih opskrbljivača. Što se tiče prvog elementa, tarifnog modela, razlike u cijeni penju se i do deset posto, dok se kod različitih dobavljača može uštedjeti ili potrošiti dodatnih pet posto i već smo na 15 posto razlike u cijeni.'

<<Mislite li da plaćate previše? Istražili smo tko danas nudi najpovoljniju struju>>

Potom, napominje naš sugovornik, na 200 kuna mjesečnog troška struje dvadesetak kuna odlazi na paušal, koji je isti za sve kupce. Dakle, malom kupcu u postotnom iznosu paušal djeluje puno viši nego velikom kupcu koji na struju mjesečno troši 600 ili više kuna.

Naša čitateljica živi sama, nema bojler za grijanje vode, nema kuhinjski bojler, nema klima uređaj, a i rijetko kuha kod kuće. Na što onda potroši struju?

'Njezinu potrošnju da se objasniti najbanalnijim primjerom obične žarulje sa žarnom niti. Žarulja od sto vata, kada bi radila svaki dan 12 sati, u godinu bi potrošila 500 kuna. Samo jedna žarulja! LED žarulja iste svjetlosne moći potrošit će samo 60 kuna. To je samo jedan primjer', kaže Kurtović te dodaje:

'Puno ljudi se pita što im troši struju, a odgovor je uglavnom elektronika koja je stalno na stand by načinu rada. To su mali potrošači, ali ih je puno i oni kumuliraju velik trošak. Televizori, pogotovo plazme, i računala velike snage mogu potrošiti nevjerojatno puno struje. Plazme imaju deklariranu snagu po pola kilovata i taj televizor ako radi nekoliko sati na dan troši i nekoliko kuna dnevno, a isto vrijedi za računala', kaže nam Kurtović.

Zaključno, upozorava da su veliki potrošači u kućanstvu štednjaci na struju i mali kućanski aparati poput sušila za kosu i usisavača, koji se često koriste i tako 'nakupe' puno kilovata. Moguće je i da sam mjerni uređaj nije ispravan, no to su, kaže Kurtović, vrlo rijetki slučajevi. Ipak, svi oni koji misle da troše daleko manje struje nego što plaćaju trebaju provjeriti ispravnost mjerila.