Podsjetimo, predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjile bi se porezne stope, i to stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto dok bi se s 12 na 10 posto smanjila stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Izmjenama se ne mijenja osnovni osobni odbitak, koji ostaje 4000 kuna, kao ni odbitci za uzdržavane članove uže obitelji (npr. za prvo dijete 1750 kuna, za drugo dijete 2500 kuna itd.).

Ne mijenjaju se ni porezne osnovice, a smanjenje stopa znači da bi se na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno od početka iduće godine primjenjivala stopa od 20 posto, umjesto sadašnjih 24 posto, a na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna stopa od 30 posto umjesto sadašnjih 36 posto.

Izmjenama bi se proširila i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima, članovima uprave i fizičkim ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.

Strukovne udruge uglavnom podržavaju zakonske promjene, ali imaju niz dodatnih prijedloga za rasterećenje dohotka. Zalažu se za još niže porezne stope, povećanje neoporezivog dijela dohotka, izjednačavanje statusa različitih kategorija radnika te povećanje postojećih poreznih olakšica i uvođenje novih, među kojima se najčešće spominje priznavanje neoporezivog dijela dohotka za rad od kuće.

AmCham: U neoporezivom dijelu dohotka za rad od kuće ugledajte se na Sloveniju

Najviše komentara i prijedloga pristiglo je od Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham). Komora pozdravlja dosadašnje mjere rasterećenja te predlaže dodatna porezna rasterećenja u smjeru povećanja osnovnog poreznog odbitka na 4800 kuna, smanjenja porezne stope s 24 na 12 posto te osjetnijeg smanjenja porezne stope od 36 posto.

Također, AmCham smatra da je potrebno smanjivanje poreznog opterećenja oporezivih primitaka u naravi, poput stimulativnih nagrada, bonusa i sličnih isplata. Naglašavaju da je postojeći sustav izrazito nestimulativan za poslodavce jer se svaki ostvareni primitak tretira kao neto vrijednost, pri čemu se osnovica mora uvećati za pripadajuće poreze i doprinose (tzv. gross-up).

'Ovakva tehnika izračuna dovodi do ekstremno visokog poreznog opterećenja, pri čemu dolazi do efektivne porezne stope koja može dosegnuti čak 153,17 posto ako osoba ulazi u viši porezni razred', pojašnjavaju iz komore. Stoga predlažu da se po uzoru na susjedne zemlje (Mađarska, Austrija, Slovenija) tržišna vrijednost primitka u naravi smatra bruto vrijednošću za potrebe plaćanja poreza i doprinosa.

AmCham predlaže i uvođenje neoporezivog dodatka za rad od kuće u vidu neoporezive fiksne naknade za troškove nastale uporabom vlastite opreme radnika i druge troškove vezane uz obavljanje poslova (trošak interneta, službenog mobitela, trošak struje, vode, centralnog grijanja). Pritom navode primjer Slovenije u kojoj je propisan mjesečni neoporezivi dodatak za rad od kuće u iznosu do pet posto plaće.

AmCham se zalaže i za povećanje neoporezivog iznosa novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) s 5000 na 12.000 kuna.

HOK: Ukinite mjesečne akontacije poreza na dohodak do kraja 2021.

Hrvatska obrtnička komora u načelu podržava Marićeve izmjene, ali predlaže da se niža porezna stopa smanji s 24 na 18 posto kako bi se izjednačio tržišni položaja obrtnika u oba sustava oporezivanja.

U području oporezivanja dohotka predlažu još priznavanje reprezentacije u 100-postotnom iznosu kao izdatka te mogućnost jednokratnog otpisa amortizacije u godini investicije.

Također, traže da se ukine obveza plaćanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak do kraja 2021. u svrhu pomoći obrtnicima kako bi prevladali koronakrizu.

U HOK-u se zalažu i za izjednačavanje poreznog statusa mladih obrtnika s mladim radnicima pri korištenju olakšica za zapošljavanje. Smatraju da se i mladim obrtnicima koji pokreću obrt trebaju omogućiti oslobođenja prilikom obračuna poreza na dohodak od 100 posto plaćanja poreza za mlade do 25 godina, odnosno 50 posto za mlade do 30 godina.

Predlažu i uvođenje nove neoporezive naknade za paušalno pokriće troškova radnika i vlasnika obrta za rad od kuće, i to do 500 kuna mjesečno. Kad je riječ o postojećim neoporezivim naknadama, zalažu se za povećanje naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s dvije na tri kune po prijeđenom kilometru, prigodne nagrade (božićnice, regres) s 3000 na 5000 kuna, novčane nagrade za rezultate s 5000 na 12.000 kuna, dara u naravi sa 600 na 1000 kuna te dara djetetu do 15 godina starosti sa 600 na 800 kuna.

Udruga Glas poduzetnika zadovoljna je predloženim smanjenjem poreznih stopa, ali traže i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna. Pritom naglašavaju kako treba voditi računa o fiskalnom izravnavanju prihoda lokalne samouprave kroz manji prirez koji će se generirati navedenom reformom.

'Svaki fiskalno negativni učinak na lokalnu samoupravu valjalo bi neutralizirati kroz rashodovnu stranu lokalne samouprave, umjesto novih poreznih opterećenja za građane i tvrtke. Konkretno to podrazumijeva uštede na racionalizaciji broja lokalnih jedinica i njihovih službenika', navode iz Glasa poduzetnika.

I Hrvatska gospodarska komora smatra da bi se neoporezivi dio dohotka (osnovni osobni odbitak) trebao povećati na 5000 kuna. Što se tiče poreznih stopa, iz HGK predlažu smanjenje stope poreza na dohodak na 12 posto uz kombiniranje s drugim mjerama, kao što je smanjenje dijela doprinosa za zdravstveno osiguranje u korist neto plaće.

Zalažu se i za proširenje opsega primitaka od nesamostalnog rada uvođenjem neoporezive naknade za rad od kuće.

Hrvatska poljoprivredna komora predlaže izmjene kojima bi se izjednačio porezni tretman poljoprivrednika koji proizvode neprerađene proizvode i onih koji se uz primarnu proizvodnju bave preradom i prodaju proizvode s većom dodanom vrijednosti.

Pučka pravobraniteljica: Promjene su socijalno nepravedne

Iz Podravke je stigao prijedlog za utvrđivanje neoporezive naknade za pokriće troškova rada od kuće. Zbog lakše primjene predlažu utvrđivanje apsolutnog, odnosno relativnog iznosa do kojeg se isplate ne bi smatrale oporezivom naknadom.

Također, podravkaši predlažu povećanje nekoliko neoporezivih naknada, i to prigodnih nagrada (božićnica, regres) s 3000 na 5000 kuna, neoporezive novčane nagrade za rezultate s 5000 na 7500 kuna, dara u naravi sa 600 na 1000 kuna te dara djetetu do 15 godina starosti sa 600 na 800 kuna.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović otvorila je pitanje socijalne pravednosti predloženih zakonskih promjena. U svom komentaru ističe da će predloženim snižavanjem poreznih stopa učinak povećanja raspoloživog dohotka biti najveći kod poreznih obveznika s većim primanjima, dok ga oni s manjim primanjima neće osjetiti ili će im ono značiti neznatnu promjenu.

'To otvara pitanje zadovoljava li takav prijedlog u najvećoj mjeri ustavno načelo pravednosti poreznog sustava, kao i obvezu da i kroz poreznu politiku država postigne i najveći mogući socijalni učinak', navodi u svom komentaru pučka pravobraniteljica.

Umjesto smanjenja poreznih stopa predlaže daljnje povećanje osnovnog poreznog odbitka. Smatra da bi to bila prikladnija i pravednija mjera s većim socijalnim učinkom na povećanje raspoloživog dohotka. Pritom naglašava da je razmjernost u oporezivanju potrebno sagledati iz aspekta ukupnog poreznog opterećenja, pa tako uzeti u obzir i okolnost da su građani s manjim primanjima u zadovoljavanju svojih životnih potreba i postizanju odgovarajućeg životnog standarda u većoj mjeri, nego građani s većim primanjima, opterećeni plaćanjem nekih drugih poreza, poput poreza na dodanu vrijednost.

Zanimljiv prijedlog stigao je od Mandice Hrvoj, a ona traži da se razmotri mogućnost porezne olakšice za uzdržavanje roditelja smještenih u starački dom. Traži da se kao olakšica prizna razlika između primanja roditelja i cijene usluga smještaja.

Javna rasprava o izmjenama Zakona o porezu na dohodak trajala je do 15. listopada, a nakon što Ministarstvo financija razmotri pristigle prijedloge Vlada će konačni zakonski prijedlog poslati na raspravu u Hrvatski sabor.