skupa izravna nagodba

Studentske domove obnovio Todorić, financirala EU, no sve će ipak platiti građani?

18.01.2018 u 06:43

Bionic
Reading

Ovih dana završava revizija projekta obnove studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje u Zagrebu, koji je s 220 milijuna kuna financiran iz fondova Europske unije. Agencija koja radi reviziju tog projekta navodno je otkrila nepravilnosti pri ugovaranju izvođača tog posla te se sprema zatražiti povrat svih 220 milijuna kuna. Teret otplate vjerojatno će pasti na leđa poreznih obveznika

Obnovu domova radila je tvrtka Projektgradnja, koja je u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića, a u ovom trenutku je pod izvanrednom upravom Ante Ramljaka

Studentski centar (SC) kao investitor je na vrijeme otvorio postupak javne nabave, no u SC-u nisu računali na to da domaći građevinari često nalaze zakonske smicalice kako bi naručitelja prisilili da pomiče rok za otvaranje ponuda dovodeći ga u vremensku stisku da bi ga natjerali da prihvati ponuđeno.

U ovom slučaju SC je svjesno ili nesvjesno progutao taj mamac, jer je svaki mjesec odgode značio 1,8 milijuna kuna troška za roditelje studenata i državni proračun. Javni natječaj na kraju je poništen, ušlo se u izravne pregovore i posao je dobila Todorićeva tvrtka. Cijeli posao bio je vrijedan 285 milijuna kuna, a razliku su podmirili Ministarstvo znanosti i Fond za energetsku učinkovitost. 

Prema tportalovim izvorima, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) pronašla je nepravilnosti kod izravnih pregovora, koji su opravdani u jako specifičnim projektima i okolnostima.

Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
    +19
Studentski domovi Cvjetno i Stjepan Radić Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

SAFU - Središnja agencija za pregovaranje i financiranje - ovih dana svoje mišljenje šalje u ARPA-u koja će, ako se utvrde nepravilnosti, zatražiti 'financijsku korekciju', drugim riječima od investitora (SC-a) tražit će povrat 220 milijuna kuna

Tportalov izvor kaže kako su revizori iz ARPA-e ustvrdili da nije bilo opravdanja da se ide u izravni pregovarački postupak, već u običnu javnu nabavu, zbog čega će od SAFU-a zatražiti stopostotnu korekciju.

'ARPA je tražila očitovanje SAFU-a i sasvim je izgledno da će država morati vratiti 220 milijuna kuna', kaže naš izvor.

Studentski dom
  • studentski dom ivan meštrović
  • Studentski dom Stjepan Radić
  • studentski dom
Studentski dom Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Marin Tironi

Upitali smo SAFU-u je li revizija doista pronašla nalaze kojima će poništiti cijeli natječaj, na što su nam odvratili kako ne mogu ništa komentirati dok ona traje. Isti odgovor dobili smo i u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac.

Aktualni sanacijski upravitelj SC-a Mirko Bošnjak kratko nam je rekao kako on nema takvu informaciju i kako ne može ništa komentirati jer je sve u nadležnosti SAFU-a. Inače, u vrijeme ugovaranja posla obnove studentskih domova SC je vodio Pejo Pavlović, koji je smijenjen u travnju 2016. godine.

Kako nadležne institucije ne mogu ništa komentirati dok revizija traje, za mišljenje smo upitali stručnjakinju za fondove EU-a Arianu Velu, postavivši joj pitanje je li zaista moguće da projekt od 220 milijuna kuna padne na leđa građana zbog ovakvog propusta?

'Konkretni slučaj ne mogu komentirati, no na generalnoj osnovi svi projekti financirani iz fondova EU-a podliježu pravilima i nepravilnosti se mogu utvrditi na mnogim razinama. Najviše nepravilnosti odnosi se na postupke javne nabave, a u tom dijelu određuje se najviše financijskih korekcija', rekla je Vela.

Ona kaže da ako je SC zaista proveo pregovarački postupak bez prethodne objave, to je prema svim tumačenjima i praksi nespojivo s fondovima EU-a, bez obzira na situaciju u kojoj su se nalazili.

'Svim klijentima savjetujemo da ne koriste ovaj postupak jer tako sužavaju tržište i gotovo ga je nemoguće opravdati', dodaje Vela, uz opasku kako će ovakvih situacija biti sve više i više, pogotovo ako se institucije koje se bave financiranjem iz fondova EU-a ne sinkroniziraju:

'Sve što je potencijalni problem za korisnika trebalo bi mu na vrijeme prezentirati te pomoći kroz mehanizam tzv. ex ante kontrole dokumentacije postupka javne nabave, a ne lupati ga korekcijama u reviziji, kada je projekt već završen i kada su sva tijela odobrila njegove izvještaje', zaključila je Vela.