Sud Europske unije proglasio se nenadležnim u predmetu o konvertiranim kreditima u švicarskim francima po predmetu C-567/20, objavila je Udruga Franak. Drugim riječima, europski sud smatra da ti krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača
'To znači da se odluka o pravu na obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima seli na Vrhovni sud RH', objavila je Udruga Franak, u kojoj napominju:
vezane vijesti
-
![U pandemiji bogatstvo Hrvata osjetno poraslo: Svaki građanin u prosjeku ima 150.000 kuna, istražili smo što je uz keš omiljena vrsta imovine]()
U pandemiji bogatstvo Hrvata osjetno poraslo: Svaki građanin u prosjeku ima 150.000 kuna, istražili smo što je uz keš omiljena vrsta imovine
-
![Nema više 'gotovinaca' s promjenjivim kamatama; banke strahuju od prevelikog udara na dužnike, čime bi i sebi pucale u nogu]()
Nema više 'gotovinaca' s promjenjivim kamatama; banke strahuju od prevelikog udara na dužnike, čime bi i sebi pucale u nogu
-
![Promjenljive kamate postaju rizične: Istražili smo je li vrijeme za fiksiranje kredita i kad bi rate mogle porasti i za više od 100 eura]()
Promjenljive kamate postaju rizične: Istražili smo je li vrijeme za fiksiranje kredita i kad bi rate mogle porasti i za više od 100 eura
'Nismo obeštećeni, i VSRH mora donijeti jedinu pravilnu odluku, a to je da vještačenjem na sudovima moraju biti utvrđena naša prava, jer pravnim mačem, bez matematičkih izračuna, nije moguće presjeći i utvrditi je li konverzijom postignuta ravnoteža prava i obveza između potrošača i banaka.'
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je inače donio prvu presudu protiv banaka i u korist dužnika u slučaju švicaraca, za N1 televiziju je poručio kako ne želi špekulirati o rokovima u kojima će Vrhovni sud donijeti konačnu odluku o konvertiranim kreditima.
'Svjesni smo da se to tiče velikog broja naših građana, radi se na svim predmetima i ne treba sad stvarati paniku. Konačnu odluku o tom pitanju svakako će donijeti Vrhovni sud RH', izjavio je Dobronić.
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) napominju da je odluka Suda Europske unije potvrdila je stajalište HUB-a da je u Hrvatskoj 'slučaj Franak'pecifičan u odnosu na druge države Europske unije s obzirom na to da je u Hrvatskoj konverzija provedena zakonskim rješenjem, koje je bilo obvezujuće za banke, a dobrovoljno za potrošače.
'Sud je zaključio da se Direktiva 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima ne primjenjuje na ugovorne odredbe koje su odraz prisilnih normi nacionalnog zakonodavstva, odnosno, u hrvatskim okolnostima, na odredbe sporazuma o konverziji sklopljenih u skladu s pravilima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. Naime, podrazumijeva se da je nacionalni zakonodavac svojom intervencijom uspostavio ravnotežu između svih prava i obveza ugovornih strana, te je takva odluka u skladu s već postojećom sudskom praksom (odluka Europskog suda C-81/19).
S obzirom na to da je na nacionalnoj razini, odlukama Vrhovnog suda RH, a sada i presudom Suda EU već odlučeno o zakonitosti provedene konverzije, pitanje valjanosti konverzije i njezinih učinaka na restituciju potrošača više ne bi trebalo biti predmetom raspravljanja pred sudovima', pišu iz HUB-a.
