Mjerama iz triju rebalansa ovogodišnjeg proračuna postignuta je makroekonomska stabilnost i stabilnost javnih financija te su do kraja rujna usporena negativna kretanja u državnom proračunu iz prve polovice ove godine, istaknuo je na današnjem susretu s novinarima ministar financija Ivan Šuker
Prema podacima o dosadašnjem izvršavanju proračuna, ocjenjuje ministar financija, još jedan rebalans u ovoj godini neće biti potreban te se intenzivno radi na budžetu za 2010., koji će, ponovio je, na rashodnoj strani ostati na ovogodišnjoj razini, ako ne i malo pasti.
Na kraju devetomjesečnog razdoblja prihodi državnog proračuna su iznosili 81,1 milijardu kuna te su prema istom razdoblju lani niži za 7,4 posto.
Ta je stopa za 1,2 postotna boda niža u odnosu na stopu s kraja prvog polugodišta, kada je međugodišnji pad iznosio 8,6 posto, što je ministar financija pojasnio kao učinak poreznih mjera iz posljednjeg, srpanjskog rebalansa te dijelom kao rezultat turističke sezone.
Temeljem posebnog poreza na plaće, mirovine i ostale primitke u kolovozu i rujnu prikupljeno je oko 406 milijuna kuna, dok je samo u rujnu povećanja stope PDV-a na 23 posto polučilo učinkom od oko 130 milijuna kuna, a nove trošarine u mobilnoj telefoniji od oko 34 milijuna kuna.
Rashodi državnog proračuna su pak do kraja rujna dosegnuli 88,93 milijarde kuna i porasli su prema lani za 5,1 posto, no Šuker je istaknuo da je u trećem tromjesečju ipak postignuto blago (0,1 posto) smanjenje rashoda.
Tako je i nominalno međugodišnje povećanje rashoda proračuna na kraju lipnja i na kraju rujna ove godine bilo podjednako, oko 4,3 milijarde kuna, što znači da je trima rebalansima proračuna u drugoj polovici godine zaustavljen rast troškova.
Također, naglasio je, u rujnu su, uslijed spomenutih mjera, po prvi put ove godine prihodi proračuna bili nešto (50-tak milijuna kuna) viši nego u istom mjesecu prošle godine.
Deficit proračuna je pak na kraju rujna bio 7,8 milijardi kuna ili 1,4 milijarde kuna više nego na kraju lipnja.
Šuker je ponovio i da se deficit središnje države 2009. očekuje na razini od oko 2,8 posto BDP-a te je ocijenio da je sve ispod razine od 3 posto, odnosno unutar Maastriških kriterija konvergencije, zadovoljavajuće, ali i nužno kako bi se i dalje i državi i ostalim subjektima omogućilo i zaduživanje.