Vijest o padu javnoga duga po prvi put od 1999. odlično zvuči, ali riječ je samo o anomaliji nastaloj spletom sretnih okolnosti. Hrvatska je još daleko od snažnoga i zdravoga gospodarskog oporavka, upozoravaju ekonomisti
Na kraju prvoga kvartala ove godine javni dug Hrvatske iznosio je 288,3 milijarde kuna ili 4,7 milijardi kuna manje nego na kraju istoga razdoblja lani, što je prvi pad javnoga duga na godišnjoj razini od 1999. godine. Na kraju 2015. on je iznosio 86,7 posto BDP-a, a potkraj prvog tromjesečja ove godine 85,8 posto BDP-a.
Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističe kako se poklopilo nekoliko stvari koje su dovele do pada javnoga duga.
'Na prvo bih mjesto stavila tečajne efekte. Gotovo 80 posto hrvatskoga javnog duga denominirano je u stranim valutama. Kad kuna jača prema euru i dolaru, tad naš dug gledano u kunama postoje manji', rekla je za tportal Ivanova.
Da je jačanje kune jednim dijelom utjecalo na smanjenje javnoga duga, upozorio je i tehnički ministar financija Zdravko Marić gostujući u HTV-ovom Dnevniku 3.
Drugi uzrok Ivanova vidi u rastu gospodarstva, što je smanjilo udio javnoga duga u BDP-u, a svoj značajan obol dala je i politička nestabilnost.
'Sustav je praktički paraliziran od jeseni prošle godine. Proračun je donesen sa zakašnjenjem i u prva tri mjeseca 2016. imali smo na snazi privremeno financiranje, zbog čega Vlada nije mogla premašiti zaduživanje u odnosu na ono koje je postavljeno. Osim toga, manja je državna potrošnja i nije bilo probijanja planiranih rashoda, što je smanjilo deficit. Paraliza vlasti ima pozitivne efekte što se tiče sfere javnih financija i fiskalne konsolidacije, ali je naravno loša za gospodarstvo', naglasila je Ivanova.
U svojoj analizi ekonomisti Hrvatske gospodarske komore (HGK) također navode kako je politička nestabilnost dovela do nešto povoljnije dinamike kretanja javnoga duga, ali dugoročno gledano ona zemlju može odvesti samo u još veće probleme.
'Politička nestabilnost ugrožava nastavak povoljnijih tendencija u kretanju javnoga duga jer usporavanjem provedbe strukturnih reformi i ograničavanjem mogućnosti poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje zadržava visoke troškove financiranja, a time otežava i čini rizičnijim buduće servisiranje obveza', upozorili su iz Komore.
