Krivci su za to suša i (pre)visoke temperature. Rekao je to Glasu Slavonije Jasmin Budinski, na čijem je OPG-u u Ilači, od ukupnih 30 hektara vlastite i zemlje u zakupu što je obrađuje, grah rastao na 2,5 hektara, što bi se za to podneblje moglo svrstati u red srednje velike proizvodnje.

Grah su srijemski uzgajivači nedavno skinuli s polja, ali zapravo ga gotovo nema. Stoga i nije čudno što će se cijena za kilogram kretati - oko 40 kuna.

'Situacija je ove godine, što se kaže, žalibože. Katastrofa, kod svih nas', kaže Budinski, a grah uzgaja sedam godina. Ove je godine čak nešto povećao površine pod grahom, ali je na kraju ubrao manje nego ikad prije. Sadio je većinom slavonski zeleni i nešto šarenog, tzv. trešnjevca, i bijelog graha.

'Kod šarenog bilo je oko 550 kilograma, a kod zelenog 220 kilograma po hektaru, što je katastrofalno jer solidan urod, kada bismo mogli biti zadovoljni godinom, podrazumijeva oko 1,5 tona po hektaru. Prve godine, kad ništa o uzgoju graha nisam znao, imao sam dvije tone po hektaru', objašnjava Budinski za uzgajivače nimalo laku ovogodišnju situaciju, dodajući podatak - posadio je 150, a ubrao 300 kilograma sa svih 2,5 hektara, i to, reći će, lošijeg graha nego što ga je posadio!?

'Početna cijena našeg graha ove će godine vjerojatno biti 40 kuna za kilogram, što je i malo apsurdno jer lani smo vrlo kvalitetan grah prodavali po 20 kuna', kaže Budinski o razgovorima tamošnjih proizvođača graha, koji je u 2021., zbog klimatski za to povrće jako loše godine, i slabije kvalitete.

'Ljudi koji inače od nas kupuju i ne bune se baš zbog cijene jer graha nema. Ljudi zovu svaki dan, vole naš grah otprije, svi već sada imamo više narudžbi nego što uopće imamo graha', dodao je.