Mirovinskom reformom od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine. Nakon zakonskih izmjena naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a najviše ih se zapošljavalo u deficitarnim poslovima u trgovini i prerađivačkoj industriji.

Trend rasta zapošljavanja umirovljenika nije poremetila ni koronakriza, a dodatni poticaj njihovom aktiviranju u svijetu rada donijele su zakonske izmjene kojima je od 1. kolovoza prošle godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina.

Brojka raste i zbog novog pravila po kojem se najniže mirovine u slučaju zaposlenja više ne umanjuju, pa se i tom dijelu umirovjenika sada isplati radno aktivirati.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), početkom prosinca u radnom odnosu bilo je 14.699 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena. To je za 75 više nego mjesec ranije, a na godišnjoj raznini taj broj viši je za 1292 odnosno 9,6 posto. Kada se tome pridodaju zaposleni korisnici obiteljskih mirovina (374), branitelji (974) i vojne osobe (1.612), broj radno aktivnih umirovljenika penje se na gotovo 18.000.

Nakon isteka turističke sezone u listopadu je zabilježen pad zaposlenosti, ali je već u studenom krenuo novi val zapošljavanja. O sve većem interesu poslodavaca za zapošljavanje umirovljenika svjedoče i podaci o objavljenim oglasim za posao. U 2021. godini na portalu MojPosao bilo je 2,6 posto oglasa za posao koji su tražili umirovljenike dok je godinu ranije takvih oglasa bilo 1,2 posto, a 2019. samo 0,6 posto.

Najviše zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena je u trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te prerađivačkoj industriji. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se i značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika.

Kada je riječ o zanimanjima, najviše aktivnih umirovljenika dolazi iz redova stručnjaka i znanstvenika te inženjera i tehničara, koji po svemu sudeći mogu dobro naplatiti svoje znanje i iskustvo. Među zaposlenim umirovljenicima su i brojni poduzetnici koji nastavljaju voditi posao i nakon odlaska u mirovinu.

Osim umirovljenika sa starosnom mirovinom, pravo zapošljavanja imaju umirovljeni prema posebnim propisima, i to prema još povoljnijim uvjetima. Naime umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu raditi i puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.

Branitelji mogu raditi, kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), mogu raditi na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za trećinu, odnosno za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.

Povratak u svijet rada umirovljenicima omogućuje veća mirovinska primanja u budućnosti. Naime, nakon što odradi najmanje godinu dana, korisnik prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje pravo na povećanje mirovine kroz ponovni izračun mirovinskih prava.