Promatrano po sektorima, slabljenje kreditne aktivnosti banaka prije svega se odnosilo na sektor stanovništva, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Takva kretanja posljedica su kontrakcije potražnje za kreditima, kao i umjerenije ponude bankovnih kredita u uvjetima sporijeg gospodarskog rasta. Tako se godišnji rast kredita stanovništvu usporio u travnju na 7,2 posto, a u njihovoj strukturi usporavanje je zabilježeno kod gotovo svih vrsta kredita.

Ukupni krediti stanovništvu na kraju travnja su iznosili 126,2 milijardi kuna i u prva su četiri mjeseca ove godine, u odnosu na kraj 2008., nominalno bili manji za 304 milijuna kuna. Tijekom travnja su krediti građanima nominalno bili manji za 511 milijuna kuna u odnosu na mjesec prije.

Na godišnjoj razini pak, u odnosu na prošlogodišnji travanja, krediti stanovništvu povećani su za 8,5 milijardi kuna ili za 7,2 posto, u čemu stambeni krediti za 5,7 milijardi kuna.

Stambeni krediti, koji u ukupnim kreditima stanovništvu sudjeluju sa oko 42 posto, na kraju travnja ove godine iznosili su ukupno nešto više od 53 milijarde kuna. Godišnja stopa rasta stambenih kredita iznosila je krajem travnja, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, oko 12 posto.

Pad se pak na godišnjoj razini bilježi kod kredita za kupnju automobila koji su krajem travnja ove godine iznosili 8,9 milijardi kuna, dok su u istom prošlogodišnjem mjesecu bili 9,3 milijarde kuna.

Kod sektora poduzeća ipak je od početka godine ostvaren blagi rast plasmana (za 1,9 milijardi kuna), što upućuje na povećanu potražnju za domaćim kreditima zbog otežanog pristupa inozemnim izvorima financiranja.

Na kraju travnja plasmani banaka poduzećima bili su za 10,5 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine, i iznosili su 104,7 milijardi kuna.

Banke su u Hrvatskoj u prvim mjesecima godini bile uvelike usmjerene na financiranje središnje države, pokazuju podaci HNB-a.

Tako su potraživanja banaka od središnje države na kraju travnja iznosila 48 milijardi kuna, što je za 10,2 milijarde kuna više nego na kraju prošle godine. Nakon rasta od 6,4 milijardi kuna u prva dva mjeseca ove godine, plasmani središnjoj državi u ožujku su još povećani za 2,4 milijarde kuna, a u travnju za 1,3 milijardi kuna.

Istodobno je u ožujku i travnju zabilježeno i povećanje depozita središnje države (od 2,1 milijardu kuna), tako da su neto potraživanja banaka od središnje države na kraju travnja iznosila 29,6 milijardi kuna, što je za oko 36 posto više nego na kraju 2008.

Ukupni su plasmani banaka nebankarskom sektoru na kraju travnja ove godine iznosili 234,3 milijarde kuna, sa godišnjoj stopom rasta, u odnosu na isti mjesec lani, od 8,4 posto.

U travnju su se, kao i u ožujku plasmani banaka nebankarskom sektoru blago smanjili, čime se njihov rast od početka godine usporio na samo 0,6 posto.