Stopa nezaposlenosti u županiji bila je 30. lipnja 26 posto, dok u Hrvatskoj nije dosezala ni 16 posto. Vanjskotrgovinska razmjena pala je sa 1,2 milijarde američkih dolara 2008. godine na 880 milijuna u 2009., a do kraja ove bit će uspjeh ako dosegne 800 milijuna dolara. No zbog smanjenja uvoza za 30 posto i pada izvoza za 25 posto negativna se bilanca popravlja pa u prvom dijelu godine iznosi samo šest milijuna dolara.

Jedino izvoz

'Jedino nas izvozna orijentacija može relativno brzo izvući iz krize. Domaća je potražnja najmanja u zadnjih desetak godina i naše su tvrtke iskoristile tržišta Njemačke, Italije, Slovenije i drugih zemalja kako bi nadoknadile izgubljeno kod kuće', ističe Zoran Kovačević, predsjednik HGK – ŽK Osijek.
Postavimo li 2008. godinu kao referentnu, rezultati iz prvih devet mjeseci i procjena do kraja godine pokazuju da bi pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu u OBŽ-u mogao biti od pet do šest posto, a u odnosu na 2008. gotovo 15 posto! Budući da su u komori ove godine očekivali 30 milijardi kuna prihoda, a ostvareno je jedva 24 milijarde, proizlazi da domaća potrošnja nikad nije bila slabija.

'Pad dugotrajnih investicija i gubitak prerađivačke industrije najbolniji je i premašuje 200 milijuna kuna. Teško je stradala poljoprivreda i građevinarstvo, a proizvodnja prehrambenih proizvoda manja je za 230 milijuna kuna. Polovicom godine imali smo više od 600 milijuna kuna šteta od prekomjernih kiša i od poplave, što je s 300 milijuna štete od suše 2009. godine nanijelo težak udarac osječko-baranjskom gospodarstvu', navodi predsjednik HGK ŽK Osijek.

Nitko nikome ne plaća

Proizvođači papira, celuloze, kemijskih proizvoda, pića i namještaja s područja Osječko-baranjske županije povećali su izvoz u zemlje EU, ali posljednje tri godine izvoz u BiH pao je za 50 milijuna američkih dolara. Zato je HGK pripremila značajna sredstva za intenzivniji nastup na tom tržištu i organizaciju sajmova, prezentacija i slično.

Velika insolventnost poseban je problem, pa tvrtke u toj županiji imaju do 1,6 milijardi kuna dospjelih, a neplaćenih obveza. Za godinu i pol dana njihov broj narastao je za gotovo 500, pa danas imamo otprilike 1.500 tvrtki s problemima plaćanja.

'Neki su iskoristili ekonomsku krizu i srozavajući poslovni moral promovirali ponašanje prema kojem nitko nikome ne plaća. Akumulirajući tako sredstva i duže od godinu dana na vlastitim računima, pribavili su si materijalnu korist na kojoj se dalje bogate i razvijaju, dok im poslovni partneri propadaju', upozorava Zoran Kovačević i tvrdi da je taj problem izišao s područja gospodarstva te se njime mora ozbiljno pozabaviti Vlada u zakonodavnoj oblasti.

Banke to ne mogu gledati sa strane

Gospodarstvo OBŽ-a u zadnje je dvije godine izgubilo desetak tisuća radnih mjesta, što je otprilike 10 posto zaposlenih. Tako umjesto očekivanog smanjenja broja nezaposlenih ispod 20.000, danas ih je 32.000, a projekcija od 110.000 zaposlenih pala je na realnijih 90.000!
Bez ulaganja i daljnjeg izvoza nema oporavka, kao i dok se trajno ne riješi problem neplaćanja, smatraju u HGK-u.
'Banke to ne mogu gledati sa strane jer su upravo one prije dvije, tri godine bile nositelji razvoja i širenja poslovanja i potrošnje. Danas bez rizičnijeg plasmana banaka, neće biti izlaska iz krize', zaključuje Kovačević.