Nakon što je u nedjelju Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila godišnje izvješće u kojem se spominje i neimenovana tvrtka u kojoj su, prema saznanjima tajnih agenata, odgovorne osobe zlorabile svoj položaj i ovlasti, čime su stekle znatan broj dionica na štetu društva, u medije je procurila informacija da se radi o Atlantskoj plovidbi.

Spominjanje Atlantske plovidbe u negativnom kontekstu moglo bi dodatno narušiti ugled donedavno jedne od najjačih dubrovačkih kompanija čiji sjaj u posljednje vrijeme, zbog nepovoljnih tržišnih okolnosti, sve više blijedi.

Zlatno razdoblje za Atlantsku plovidbu počelo je prije desetak godina kada je ta brodarska kompanija naglo uzletjela na krilima visokih vozarina na svjetskom tržištu. U to vrijeme tvrtka je povećavala i modernizirala flotu, ali i širila poslovanje na hotelijerstvo kupovinom tri hotela (Imperial, Lapad i Grand) te na zračni prijevoz (Dubrovnik Airline).

U 'zlatnim godinama' dobit je u pravilu prelazila 100 milijuna kuna, a rekord je ostvaren 2008. kada je dosegnula čak 666 milijuna kuna. Kako je raslo poslovanje, tako je i dionica Atlantske plovidbe postala jedna od najisplativijih investicija na tada rastućoj Zagrebačkoj burzi. Tko je 2004. kupovao dionice Atlantske i držao ih narednih nekoliko godina, stekao je pravo bogatstvo. Početkom 2004. cijena im je iznosila svega 26 kuna, a na vrhuncu 2007. godine dosegnula je 3800 kuna!. U tom razdoblju i vodeći ljudi kompanije na čelu s kapetanom Antom Jerkovićem, iskoristili su priliku i postali značajni dioničari.

Dolazak financijske krize 2008. značio je i kraj razdoblja visokih vozarina za rasute terete, a samim time i završetak zlatnog razdoblja Atlantske plovidbe. Na nemilosrdnom brodskom tržištu cijene su s povijesnih visina potonulo na dno u roku samo nekoliko mjeseci. Tako je Atlantska nakon rekordne dobiti u 2008. već 2009. pretrpjela gubitak od 50 milijuna kuna. Otada se tržište nije značajnije oporavilo. BDI indeks koji prati kretanje vozarina za rasute terete danas se nalazi na povijesno niskim razinama, koje ugrožavaju opstanak brojnih brodskih prijevoznika. S obzirom na to da Atlantska raspolaže isključivo brodovima za rasuti teret, kriza ju je pogodila jače nego brodare koji u floti imaju i tankere, čije vozarine su ipak na nešto višim razinama.

Osim gubitka iz redovnog poslovanja, tvrtku pritišće i pad vrijednosti brodova. Tako je, radi usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti s tržišnom vrijednosti brodova, lani morala otpisati 720 milijuna kuna pa je ukupan gubitak dosegnuo rekordnih 815,8 milijuna kuna.

Kako bi donekle stabilizirala poslovanje, Atlantska je prisiljena prodavati imovinu. Tako je 2012. prodala Hotel Lapad talijanskoj Anker grupi, a prošle godine riješila i najvrjednijeg dijela turističkog biznisa, hotela Hilton Imperijal, kojeg je prodala rovinjskoj Adris grupi.

U teškim godinama za Atlantsku srušila se i vrijednost njezine dionice, koja je nekada bila 'jack pot' za investitore. Danas se dionicom Atlantske trguje po cijeni od 200 kuna, a potražnja je znatno slabija od ponude.