Ovih dana je Bloomberg proveo anketu među domaćim i stranim analitičarima o izgledima za realizaciju složene operacije otkupa Ine novcima od privatizacije četvrtine HEP-a. Većina analitičara smatra da će IPO Hrvatske elektroprivrede propasti zbog političke nesklonosti projektu.

Kada je riječ o otkupu MOL-ovog udjela u Ini analitičari vjeruju da će do njega doći, ali većina ih smatra da će pregovori potrajati, a da će transakcija biti realizirana tek za dvije do tri godine.

Jedan od analitičara koji je sudjelovao u anketi Bloomberga je i Damir Novotny. 'Prodaja HEP-a je preosjetljivo pitanje pa se odluka o IPO-u na kraju ipak neće donijeti', smatra Novotny, koji se protivi otkupu dionica Ine od mađarskog MOL-a.

Inače, Novotny se zalaže za to da HEP, kao i druga javna poduzeća izađu na tržište kapitala. 'To je jedini način da se privuče svježi kapital, a da se ne povećava javni dug', kaže Novotny.

Međutim, ističe da su za to potrebne ozbiljne pripreme. Kada je riječ o HEP-u, procjenjuje da je za kvalitetnu pripremu IPO-a potrebno najmanje dvije godine.

'HEP je najzreliji za IPO, ali je prethodno potrebno napraviti restrukturiranje. Između ostaloga, treba riješiti vlasničke odnose nad hidroelektranama, a potrebno je i razdvojiti proizvodnju i opskrbu od prijenosa i distribucije', naglašava Novotny.

Predlaže da se organizacijsko restrukturiranje provede po modelu HŽ-a što znači da bi se HEP grupa trebala transformirati u četiri odvojena poduzeća koja bi pokrivala osnovne djelatnosti - prijenos, distribuciju, proizvodnju i opskrbu.

Prema pisanju Večernjeg lista i Ministarstvo financija izradilo je analizu modela IPO-a HEP-a za potrebe vladina savjeta za pregovore s MOL-om o mogućem otkupu Ine, koja je navodno pokazala da HEP nije spreman za privatizaciju.

Međutim, iz ministarstva su demantirali napise Večernjeg. 'Ministarstvo financija u okviru svog djelokruga utvrđenog zakonom redovito analizira financijsko stanje i poslovanje društava od posebnog državnog interesa, pa tako i HEP-a. Ministarstvo financija nije radilo nikakvu analizu opravdanosti ili spremnosti HEP-a za inicijalnu javnu ponudu (IPO) u kontekstu otkupa dionica MOL-a u INA-i', odgovorili su iz Ministarstva financija na upit tportala.

Jedan od ključnih problema Vladinog modela, na koji su upozorili analitičari Bloomberga je nesrazmjer vrijednosti udjela. Prema njihovim procjenama, HEP trenutno vrijedi 18,5 milijardi kuna što znači da prodajom četvrtine dionica država mogla inkasirati svega 4,6 milijardi kuna dok je za otkup mađarskog udjela u Ini potrebno između milijardu i dvije milijarde eura (od 7,5 do 15 milijardi kuna).

Hoće li politički pritisci i upozorenja stručnjaka zaustaviti IPO HEP-a? Po svemu sudeći, odgovor na to pitanje nećemo dugo čekati. Premda premijer Plenković i dalje brani model otkupa dionica Ine novcem od privatizacije HEP-a, sve je izglednije da će se tražiti nova rješenja.

O tome svjedoči i njegova izjava da će Vladin savjet razmotriti novi model, kojeg gura HDZ-ovac Domagoj Ivan Miloševića. Riječ je o udruživanju HEP-a, Ine, Plinacroa i Jadranskog naftovoda u energetski holdinga, koji bi podigao kredit za otkupi dionica Ine.