Kako bi se postigla klimatska neutralnost EU-a, nije potrebno samo pratiti, već i smanjiti klimatski otisak zgrada, među ostalim izborom građevinskih materijala. Zgrade s nultim emisijama moraju postati novi standard. Time se osigurava da domovi mogu biti samodostatni, funkcionirati na obnovljivim izvorima energije ili čak proizvoditi višak energije za druge svrhe, istaknuli su iz Europskog parlamenta.

Zgrade u Europskoj uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova, pokazuju podaci Europske komisije. Stoga je Komisija 15. prosinca 2021. godine donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa 'Spremni za 55 posto'. Novim Europskim zakonom o klimi iz srpnja 2021. godine, ciljevi za 2030. i 2050. ugrađeni su u obvezujuće europsko zakonodavstvo.

Cilj je, među ostalim, povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima. Također, od 2028. sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026. Od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032., ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.

Na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 posto nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033. Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030. Poboljšanje energetskih svojstava, bilo u obliku ugradnje izolacije, bilo poboljšanja sustava za grijanje, provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi obnova, odnosno ako se iznajmljuje kad se sklapa novi ugovor.

Kako navode iz Parlamenta, države članice utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove. Ti planovi trebali bi obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove. Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinsku obnovu, pogotovo zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije.

Od novih bi pravila bili izuzeti spomenici dok države članice mogu izuzeti zgrade koje su zaštićene zbog posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Izuzeti se mogu i socijalni stanovi u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koja se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju. Zastupnici su naveli i da žele dopustiti državama članicama da prilagode nove ciljeve za ograničen postotak zgrada, ovisno o gospodarskoj i tehničkoj izvedivosti obnove i dostupnosti kvalificirane radne snage.

'Sve veće cijene energije skrenule su pozornost na mjere energetske učinkovitosti i uštede energije. Poboljšanjem učinkovitosti zgrada u Europi smanjit će se računi i naša ovisnost o uvozu energije. Želimo da se direktivom smanji energetsko siromaštvo i smanje emisije te da se osigura bolje okruženje u zatvorenom prostoru za zdravlje ljudi. Riječ je o strategiji rasta za Europu kojom će se osigurati stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta na lokalnoj razini u građevinarstvu i obnovi, uz istodobno poboljšanje dobrobiti milijuna ljudi koji žive u Europi', rekao je izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada Ciaran Cuffe.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.