Svijet je na pragu razdoblja snažnijeg rasta cijena i viših kamatnih stopa, a pogoršani odnosi Zapada, Rusije i Kine i covid 19 mogli bi poništiti i plodove globalizacije, upozorio je dužnosnik Banke za međunarodna poravnanja (BIS)
Inflacija je zbog naglog rasta cijena energije i hrane u gotovo 60 posto razvijenih zemalja premašila pet posto, zahvativši najšire područje od 80-ih godina prošlog stoljeća, a u više od pola zemalja u razvoju viša je od sedam posto, upozorio je u utorak direktor BIS-a Agustin Carstens.
Velika gospodarstva, poput SAD-a i Britanije, i niz manje razvijenih zemalja već podiže ključne kamate stope s niskih razina na koje su ih spustili kako bi poduprli gospodarstva u pandemiji, ali taj proces trebat će snažno ubrzati ako se visoka inflacija ukorijeni, smatra Carstens.
"Ključna je poruka da smo možda na pragu nove ere inflacije", poručuje dužnosnik BIS-a.
"Moramo biti spremni razmotriti mogućnost da će se inflatorno okruženje iz temelja promijeniti", dodao je Carstens, a "ako je moja teza točna, središnje banke morat će se prilagoditi (novoj situaciji)".
Dužnosnik BIS-a tvrdi da je ionako snažan rast cijena energije, sirovina i hrane, potaknut oporavkom od pandemijske krize, još više ubrzao zbog rata u Ukrajini. Pandemija i trgovinski ratovi razorili su nabavne lance, a radnici zbog većih troškova života traže veće plaće.
Pojavile su se i naznake da potrošači, kompanije i financijska tržišta očekuju znatno višu inflaciju nego središnje banke, primjećuje.
Tako financijske tvrtke sada službeno prognoziraju da će inflacija u SAD-u i u Europi u iduće dvije godine biti veća od 4,5 posto, a u mnogim drugim razvijenim zemljama trebala bi prekoračiti 3,5 posto, navodi.
To bi u kratkoročnoj perspektivi po njegovim riječima značilo da središnje banke moraju brzo promijeniti "pristup" obuzdavanju inflacije, a s takvim se problemom nisu se suočile još od 70-ih godina prošlog stoljeća.
"To će najvjerojatnije zahtijevati podizanje realnih kamatnih stopa iznad neutralnih razina kako bi se stišala potražnja", tumači dužnosnik BIS-a, priznavši da bi središnje banke takvim potezom mogle izazvati veliko nezadovoljstvo.
"No, središnjim bankama to neće biti ništa novo", naglašava. "I te kako su svjesne da kratkoročno moraju platiti cijenu u gospodarskoj aktivnosti i zapošljavanju kako bi spriječile još veću cijenu u budućnosti".
Vlade je pozvao da se othrvaju iskušenju i da ne pokušavaju ublažiti udarac visoke inflacije odnosno viših kamatnih stopa.
"Ključ višeg održivog rasta ne može biti ekspanzivna monetarna ili fiskalna politika", smatra, dodavši da "korijen brojnih ekonomskih izazova s kojima se danas suočavamo leži u zanemarivanju mjera poticanja ponude u proteklih 10 godina ili čak i više".
