Najavio je to voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm koji je članovima saborskih Odbora za financije i državni proračun te Odbora za gospodarstvo predstavio prijedlog strategije partnerstva Svjetske banke s Hrvatskom od 2014. do 2017. godine.

U području makroekonomske održivosti Hrvatska treba racionalizaciju rashoda, bolje gospodarenje prihodima te efikasnije upravljanje javnim dugom, kaže Hahm.

U području strukturnih reformi Svjetska banka nudi pomoć u uspostavi održivog sustava socijalne zaštite i poboljšanju konkurentnosti pomoću veće participacije privatnog sektora u gospodarskoj aktivnosti.

Pomoć koju Svjetska banka nudi u maksimizaciji koristi od članstva u EU-a obuhvaća podršku izgradnji institucionalnih kapaciteta za apsorpciju EU fondova te poticanje sudjelovanja Vlade u regionalnim inicijativama koje sponzorira EU.

Objašnjavajući zašto je Svjetska banka odabrala ta tri ključna područja suradnje s Hrvatskom, Hahm je upozorio da je Hrvatska već četvrtu godinu u recesiji s neizvjesnim oporavkom te da joj sada treba intenzivno fiskalno prilagođavanje koje, međutim, nije predviđeno proračunom za 2013. godinu.

Opisujući trenutnu makroekonomsku situaciju, Hahm je rekao da je vanjski dug i dalje visok iako je deficit tekućeg računa smanjen, uz visoku potrebu za financiranjem odnosno servisiranjem javnog duga, duga banaka, nebankarskog duga i deficita tekućeg računa.

Istovremeno raste nezaposlenost, stopa aktivnosti stanovništva se smanjuje, a konkurentnost gospodarstva i cijele države pada, kaže Hahm.

Ističe da Hrvatska mora stvoriti okruženje pogodno za otvaranje novih radnih mjesta pri čemu u prvom redu treba poboljšati učinkovitost javne birokracije, smanjiti korupciju, poboljšati pristup financiranju i olabaviti restriktivnu radnu regulativu.

Hrvatska, po njegovim riječima, očajnički treba gospodarski rast koji treba doći iz privatnog sektora čija važnost nije dovoljno prepoznata.

Hahm zaključuje da Svjetska banka ostaje predana suradnji s Hrvatskom pri čemu ne planira velike zajmove jer će Hrvatskoj znatna sredstva biti dostupna iz fondova EU-a te je ključno pomoći joj u prihvatu tih sredstava.

Predsjednik Odbora za za financije i državni proračun Srđan Gjurković istaknuo je da se u Hrvatskoj provodi fiskalna konsolidacija te da ima makroekonomsku stabilnost, a Vlada poduzima mjere za poboljšanje efikasnosti administracije i smanjuje neporezne namete kao i da se očekuje restrukturiranje javnog sektora koje mora završiti 2013. godine.

Saborski zastupnik HDZ-a Domagoj Ivan Milošević kaže kako se ta stranka slaže da treba postići gospodarski rast, ali drži potpuno promašenim da se to pokušava učiniti dizanjem poreza. Smatra da Hrvatska ima golem potencijal za inozemna ulaganja, ali nema strategiju kojom bi ih privukla.

Predsjednik Odbora za gospodarstvo Igor Rađenović odgovora Miloševiću da Vladina politika nije dizanje poreza te da su strukturne reforme izostale jer prethodna Vlada nije imala političke volje za njihovu provedbu.

Zastupnica SDP-a Mirela Holy upozorila je da brojne hrvatske tvrtke zbog nedovoljne veličine i financijske nemoći neće moći sudjelovati u realizaciji projekata sufinanciranih iz fondova EU-a te traži pomoć Svjetske banke.