Eskalacija krize u Ukrajini najviše pogađa tržišta energenata s obzirom na to da je Rusija vodeći svjetski izvoznik prirodnog plina i činjenicu da je Europa u velikoj mjeri ovisna o ruskom plinu.

Terminski ugovori za plin odletjeli u nebo

Strah od vojne eskalacije u Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji povećali su neizvjesnost oko buduće opskrbe i potaknuli rast cijena plina. Cijena prirodnog plina u EU u utorak se popela iznad 80 eura po megavatsatu, približavajući se razinama koje nisu viđene od kraja siječnja, potaknuta zabrinutošću zbog poremećaja u opskrbi. Cijena ožujskih futuresa (terminskih ugovora) u srijedu je porasla na 83,4 eura po megavatsatu.

Njemačka je u utorak zaustavila postupak izdavanja dozvole za plinovod Sjeverni tok 2, kao reakciju nakon odluke Rusije. U međuvremenu, Katar je rekao da je gotovo nemoguće brzo zamijeniti ruske isporuke Europi jer je većina njegove prodaje LNG-a povezana s dugoročnim ugovorima s azijskim kupcima.

SAD i njihovi europski saveznici pokušavaju pronaći dovoljno zaliha LNG-a kako bi europske zemlje mogle poboljšati svoju poziciju. Istovremeno, cijene LNG-a u Kini porasle su na rekordno visoke razine, što bi moglo dovesti do veće konkurencije za globalne isporuke LNG-a.

Cijena nafte dostigla sedmogodišnji maksimum

Terminski ugovori za naftu, koji su od sredine prosinca skočili više od 30 posto, u srijedu su dosegnuli najviše razine u više od sedam godina jer se trgovci plaše poremećaja opskrbe energentima iz Rusije. Na londonskom je tržištu cijena barela u srijedu porasla 0,3 posto, na 97,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,25 posto, na 92,20 dolara.

Ruska burza na koljenima

Najveći negativan utjecaj osjetile su ruske dionice usred rastuće zabrinutosti zbog sankcija zapadnih zemalja. Nakon odluke Putina da prizna dvije samoproglašene separatističke republike u istočnoj Ukrajini glavni indeks ruske burze potonuo je 19 posto. Pod velikim pritiskom našao se i rubalj te je utorak pao na najnižu razinu u zadnje dvije godine u odnosu na dolar.

Umjeren pad svjetskih dioničkih indeksa

Na prvu vijest o Putinovu priznanju separatističkih republika cijene dionica na svjetskim burzama oštro su pale, ali u nastavku trgovanja gubici su dobrim dijelom anulirani. Daljnje vijesti učvrstile su nadu ulagača da će se sukob između Zapada i Rusije o Ukrajini ipak riješiti diplomatskim putem.

Indeksi na Wall Streetu pali su u rasponu od jedan do 1,4 posto. Dow Jones je oslabio 482 boda ili 1,42 posto, na 33.596 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,01 posto, na 4304 boda, a Nasdaq 1,23 posto, na 13.381 bod. Nakon jučerašnjeg pada indeks S&P 500 našao se u području korekcije, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dosegnute početkom siječnja.

Indeksi su u utorak pali i na većini europskih burzi, ali manje nego u SAD-u. Frankfurtski DAX oslabio je 0,26 posto, a pariški CAC 0,01 posto dok je londonski indeks FTSE ojačao 0,13 posto. U srijedu, na početku trgovanja, cijene dionica su porasle jer su porasle nade u mirno rješenje spora između Zapada i Rusije o Ukrajini. Podršku tržištima pružaju i snažni kvartalni poslovni rezultati većine europskih kompanija.

Cijena zlata skočila iznad 1900 dolara

Cijena unce zlata u utorak skočila je na 1903 dolara, na najvišu razinu od početka lipnja prošle godine. U srijedu je pak blago oslabila jer su trgovci vagali geopolitičke rizike u odnosu na ubrzanu inflaciju i očekivanja strože monetarne politike. Analitičari sugeriraju da je potražnja za sigurnim utočištem potaknuta geopolitičkim rizicima i neizvjesnostima možda već dosegla vrhunac, barem kratkoročno.