Dow Jones oslabio je 413 bodova ili 1,16 posto, na 34.308 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,69 posto, na 4.412 bodova, a Nasdaq indeks 2,18 posto, na 13.411 bodova.

Najviše su pritom pale cijene dionica u tehnološkom sektoru.

„Posljednjih mjeseci vide se dvije vrste prodaja. Rastu li prinosi na obveznice, to najviše negativno utječe na tehnološke i druge sektore temeljene na rastu. Tu je i druga vrsta prodaja, kada podaci ukažu na usporavanje rasta gospodarstva, što loše utječe na energetski i rudarski sektor. Danas smo vidjeli obje vrste”, kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

Prinosi na američke 10-godišnje obveznice kreću se blizu najviših razina u tri godine jer se zbog visoke inflacije očekuje agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke.

U utorak će biti objavljeno izvješće o inflaciji u SAD-u u ožujku, a procjenjuje se da su potrošačke cijene skočile za 8,5 posto u odnosu na lanjski ožujak, što bi bila najviša stopa inflacije od 1981. godine.

„Sva je pažnja usmjerena na brojke o inflaciji, koja će vjerojatno biti najviša u 40 godina, što bi moglo navesti Fed na veće i učestalije povećanje kamata”, kaže Tuz.

U ožujku je Fed povećao ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.

Sve to pokazuje da je Fed spreman za agresivniji napad na inflaciju nego što se očekivalo, a zaoštravanje monetarne politike moglo bi znatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva, pa čak, plaše se ulagači, izazvati recesiju.

Ulagači su u defanzivi i zbog rata u Ukrajini, koja tvrdi da Rusija priprema novu ofenzivu, unatoč mirovnim pregovorima.

Ovoga će tjedna u fokusu ulagača biti i poslovni rezultati američkih kompanija jer počinje sezona objave kvartalnih izvješća.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju porasle oko 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Bilo bi to znatno usporavanje rasta zarada, s obzirom da su u prethodnom kvartalu porasle više od 30 posto na godišnjoj razini.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,67 posto, na 7.618 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,64 posto, na 14.192 boda. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,12 posto, na 6.555 bodova.

Azijske burze pale drugi dan zaredom

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta kineskog gospodarstva, a negativno je na tržišta utjecao i jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,45 sati u minusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 1,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji skliznule između 0,5 i 1 posto.

Loše raspoloženje na tržištima posljedica je naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva jer je širenje koronavirusa nagnalo vlasti na 'zatvaranje' financijskog središta Šangaja, koje traje već desetak dana.

Uz to, u Kini raste inflacija, pa je sve manje prostora za poticajnu monetarnu politiku.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, pa se kreće blizu najviših razina u dvije godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 100,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,93 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 124,90 na 125,45 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0875 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0885 dolara.

Ovoga će tjedna zasjedati čelnici Europske središnje banke (ECB), a zbog rekordne inflacije u eurozoni, očekuju se nagovještaji o zaokretu u dosad izuzetno poticajnoj monetarnoj politici.

Procjenjuje se da će čelnici ECB-a signalizirati ranije ukidanje monetarnih poticaja i početak priprema za povećanje kamata.

Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 1,06 posto, na 99,52 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,25 posto, na 95,45 dolara.