Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je hrvatski BDP u 2011. stagnirao. Preliminarni podatak o vrlo blagom realnom rastu gospodarstva tijekom prošle godine (od 0,2 posto) korigiran je na nula posto, što znači da je i treću godinu zaredom izostao bilo kakav oporavak hrvatskog gospodarstva
Nakon što je DZS prije nekoliko dana objavio značajnu korekciju podataka o robnoj razmjeni u 2011. očekivano je korigirana i procjena rasta BDP-a. Umjesto skromnih 0,2 posto, BDP je ostao nepromijenjen.
Blago pozitivan doprinos kretanju BDP-u došao je od laganog rasta osobne potrošnje (+0,2 posto) te bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (+2,2 posto naspram 1 posto).
'Blage stope rasta osobne potrošnje nisu posljedica rasta raspoloživog realnog dohotka, već izuzetno niske baze i vrlo vjerojatno prelijevanja pozitivnih učinaka dobrih rezultata iz turizma. S druge strane, bitno je oslabio pozitivan doprinos neto izvoza u usporedbi s 2010. godinom, prvenstveno uslijed pogoršanih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni', ističe se u analizi Raiffeisen banke.
Glavni negativni doprinos kretanju BDP-a došao je od bruto investicija u fiksni kapital koje su uz razmjeno snažan pad od 7,2 posto i treću godinu (odnosno već 12 tromjesečja) u dubokoj recesiji.
Naposljetku, državna potrošnja također je zabilježila blagi realni pad od 0,2 posto, nastavljajući prilagodbu krizi u gospodarstvu.
Bruto dodana vrijednost zabilježila je realnu stagnaciju u 2011. Pritom očekivano najveći negativni doprinos dolazi od građevinarstva s realnom godišnjom stopom pada od -9,3 posto. Iako uz nešto blaže stope, treću godinu za redom, pad bilježe i djelatnosti prijevoz, skladištenje i veze (-1,7 posto) te rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (-0,9 posto), dok se ubrzanje realnog pada bilježi kod djelatnosti poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo (-2,8 posto).
Analitičari Raiffeisen banke u 2012. godini očekuju realni pad BDP-a od jedan posto, pri čemu nakon pada u prva dva tromjesečja pozitivnije trendove prognoziraju za drugi dio godine.
Pritom naglašavaju da u srednjoročnom razdoblju rast mogu potaknuti jedino investicije. Osobna potrošnja ne može biti pokretač rasta, već ga samo slijediti s obzirom na relativno visoku zaduženost stanovništva te ograničenost rasta osobnih dohodaka.
Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast potrošnje države, a usporavanje gospodarstva eurozone i niska vrijednost robnog izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto izvoza.
'Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a', zaključuju analitičari Raiffeisen banke.
