Hrvatska je nešto više od pola godine osjetila radikalnu promjenu cijena nakon uvođenja eura početkom godine. U odnosu na kunu cijene su gotovo dvostruko veće. To možda najbolje primjećuju Talijani koji su se prisjetili naglog rasta cijena nakon što su, ulaskom u eurozonu, talijansku liru zamijenili eurom. Rast cijena tad se najviše odrazio na sve manji priljev turista kojima je Italija postala skupa. Sad su naši susjedi pak uvjereni da se ista situacija događa nama te da sve više ljudi iz Hrvatske radije bira 'drugu stranu Jadrana'
Predsjednik Fiaveta (federacije talijanskih putničkih agencija), Giancarlo Reverenna, objasnio je za talijanski medij Corriere del Veneto da se situacija 'brzo mijenja' jer su 'prije promjene valute cijene u Hrvatskoj bile oko 15 posto niže, a sada su se izjednačile pa ljudi ponovno preferiraju pješčane venecijanske plaže'.
On tvrdi da čak i ležaljke i suncobrani na najpoznatijim plažama u Hrvatskoj koštaju 40 eura dnevno, u usporedbi s 30 i 25 prošle godine. Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su gotovo 20 posto, restorani i hoteli preko 17 posto, a smještaj gotovo 17 posto.
'Ako ste još donedavno predjelo i prvo jelo platili 25 eura, sada bi vas to moglo koštati više od 40 eura. Čak su i troškovi prijevoza porasli, i to za 30-40 posto', navodi Reverenna. Dodaje da Hrvatska više ne može igrati na kartu 'lijepo more i mali troškovi', iako pritom priznaje da talijansko more 'nije toliko lijepo i čisto kao hrvatsko'.
vezane vijesti
'No ipak već sada bilježimo migraciju turista prema našoj obali. Kupac koji se odluči za Hrvatsku ne razlikuje se puno od onog koji dođe u našu regiju Veneto. Tako da vjerujem da bi se u sljedećih nekoliko godina turistički tokovi, počevši od Njemačke i Austrije, mogli vratiti na Veneto i Friuli', smatra Reverenna.
To mišljenje dijeli i Massimiliano Schiavon iz tvrtke Federalberghi Veneto, pojašnjavajući pritom da je Hrvatska vrlo tražena na njemačkom i austrijskom tržištu, no da 'Italija može ponuditi bolju vrijednost za novac'.
'Veneto i Hrvatska rade na istom tipu tržišta, a rastući troškovi kod naših susjeda znatno nam pomažu. Naše su plaže prikladnije za obitelji, dok publika koja bira hrvatsku obalu vjerojatno traži lijepo more, iako zna da će u većini slučajeva pronaći kamen, a ne pijesak. Mislim da smo naučili kako zadržati Talijane kod kuće, a sada se moramo potruditi i ne dopustiti im da nam ponovno pobjegnu', ustvrdio je.
Alberto Granzotto, predsjednik Faita Federcamping nationala i Nordesta, na Hrvatsku gleda kao na 'opasnog konkurenta' koji je posljednjih godina ulagao u kvalitetu usluga. 'Naša dva trgovačka udruženja povremeno se sastaju, imamo zajednička stajališta i ne smijemo si više dopustiti podcjenjivanje susjeda', smatra.
Ima i onih poput predsjednika tvrtke Confturismo Veneto, Marca Michiellija, koji kažu da su prije 15 godina bili jako zabrinuti za svoju konkurenciju, pogotovo jer su im svi govorili da će ih Hrvatska 'uništiti'. 'Ne slažem se da je klijentela slična, po meni su to dvije različite publike. Oni koji vole pijesak dolazili su nam i prije, a dolazit će i u budućnosti. Vidjet ćemo što će biti s Hrvatskom. Oni koji su se čisto ekonomski opredijelili vratit će se na našu obalu', smatra.
