Tedeschi podsjeća kako je još s naznakama ozbiljne krize u Hrvatskoj apelirao na formiranje fonda za pomoć strukturno zdravim kompanijama koje su uslijed svjetske krize, ali doista samo zbog nje, došle u kratkoročne probleme. Smatra, da bi bilo tragično zbog toga izgubiti radna mjesta i zamašnjak razvoja.

'Najveći izazov su kriteriji dodjele i transparentnost upravljanja sredstvima takvog fonda. Svakako se zalažem da u njemu osim države participiraju i privatni financijski investitori, a da se sredstva dodjeljuju na temelju objektivnih razloga i održivih programa. Nije rješenje dijeliti iz fonda novac onima koji će po njega doći i sljedeći mjesec, jer nemaju održiv poslovni model i restrukturiranu tvrtku. Iako bi bilo bolje da je fond formiran ranije još uvijek nije kasno, no sve se to treba dogoditi brzo, inače od fonda neće biti koristi', komentirao je Emil Tedeschi za tportal.

Premijerka Kosor početkom mjeseca najavila je da se priprema fond za pomoć poduzećima, a mediji su danas objavili kako na njemu radi njezina savjetnička trojka Borislav Škegro Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević u suradnji s HUP-om i poslovnim bankama.

Zasad nije poznat kako bi taj fond u konačnici trebao izgledati; prema neslužbenim informacijama, mogao bi raspolagati iznosom do 10 milijardi kuna, od čega bi milijardu osigurala Vlada, a ostalo banke.

Za razliku od Tedeschija, guverner HNB-a Željko Rohatinski nije za osnivanje novih institucija poput interventnog fonda za pomoć poduzećima, nego za postojeće institucije poput HBOR-a. Kazao je kako bi HNB mogao u sustav ubrizgati šest milijardi kuna ako smanje obveznu pričuvu za dva posto, što uz četiri i pol milijarde kuna komercijalnih banaka gospodarstvu otvara više od 10 milijardi kuna.