Europska komisija u srijedu je predložila zabranu uvoza ruskog ugljena, a velik broj zemalja članica već je odobrio embargo. To bi mogao biti prvi korak u uvođenju sveobuhvatnih sankcija na uvoz energenata iz Rusije.

Njemački stručnjak za Rusiju Janis Kluge smatra da je uvođenje sankcija na uvoz ugljena više simboličan čin. 'Kao izvozna roba, ugljen je u osnovi potpuno irelevantan za Rusiju, a EU kao kupac također igra nevažnu ulogu za Rusiju.'

Prošle godine Rusija je u EU izvezla ugljen u vrijednosti od oko četiri milijarde eura. Prema Klugeu, to odgovara otprilike četvrtini ukupnog izvoza ugljena iz Rusije, pri čemu većina izvoza ide u azijske zemlje poput Japana i Južne Koreje, piše Tagesschau.de.

Hoće li uslijediti naftni embargo?

Novi prijedlozi ukazuju na to da se smanjuje dosadašnja rezerviranost oko uvođenja embarga na energente. Jer iako peti paket sankcija još nije donesen, o mogućim daljnjim mjerama već se javno raspravlja. Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel očekuje da bi sljedeći korak mogao biti zaustavljanje uvoza nafte iz Rusije u Europsku uniju. A predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jasno je dala do znanja da su, uz predložene sankcije, planirana ograničenja uvoza nafte iz Rusije.

'Dosad je uvoz energije iz Rusije bio otvoreni bok sankcija EU-a, što je ruskoj državi omogućilo da nastavi djelovati', kaže Kluge. Ako zemlje članice odu korak dalje i odluče uvesti embargo na rusku naftu uz zabranu uvoza ruskog ugljena, stručnjak smatra da bi to teško pogodilo državu: 'U usporedbi s prihodom koji ruska država dobiva od isporuka nafte u EU, sredstva od ugljena su 'kikiriki'.'

Gotovo tri četvrtine ruskih prihoda od izvoza nafte dolaze iz EU-a. 'Ako EU sankcionira rusku naftu, to bi moglo značajno ograničiti sposobnost ruske države da djeluje', procjenjuje ruski stručnjak. Prema njegovu mišljenju, to bi bio učinkovit način da EU značajno financijski oslabi ruski ratni stroj.

Sankcije bi imale različite posljedice za Njemačku. Prema podacima Saveznog statističkog ureda, Njemačka je prošle godine iz Rusije uvezla ugljena u vrijednosti od oko 2,2 milijarde eura, što je više od 50 posto cjelokupnog uvoza kamenog ugljena u tu državu.

Međutim Karen Pittel, koja vodi Centar za energiju, klimu i resurse, procjenjuje da se taj uvoz može lako nadoknaditi. 'U proizvodnji električne energije kameni bi se ugljen mogao zamijeniti ponajprije lignitom', ističe Pittel. Stoga bi, prema njezinu mišljenju, izravni učinci bili minorni. 'Ako pogledamo dosad poznate ključne podatke - postojeće rezerve ugljena i mogućnosti zamjene ruskog uvoza - onda se embargo na ruski ugljen čini izvodivim', kaže.

Alexander Bethe, izvršni direktor Udruženja uvoznika ugljena, očekuje da do sljedeće zime više neće biti potrebe za ruskim ugljenom. 'Ruski kameni ugljen može se zamijeniti ugljenom iz drugih zemalja kao što su SAD, Južna Afrika, Australija, Kolumbija, Mozambik i Indonezija.'

Nafta je najvažnija sirovina za Njemačku

Za Njemačku će, s druge strane, odustajanje od ruske nafte vjerojatno biti puno teže. Što se tiče potrošnje primarne energije, sirova nafta prošle godine bila je najvažnija sirovina Njemačke. A većina uvoza dolazi iz Rusije.

Prema Federalnom ministarstvu ekonomije, Rusija je 2021. isporučila u Njemačku oko 28 milijuna tona sirove nafte i tako opsluživala više od trećine ukupne potrošnje nafte u zemlji. Kao za ugljen, i za naftu postoje ambiciozni planovi o neovisnosti o Rusiji.

'Kao rezultat promjena ugovora, ovisnost o ruskoj nafti već predvidivo pada na 25 posto. Promjene u lancima opskrbe stupit će na snagu u idućim tjednima i mjesecima', stoji u dokumentu Federalnog ministarstva ekonomije.

'Do sredine godine uvoz ruske nafte u Njemačku vjerojatno će se prepoloviti. Do kraja godine želimo biti gotovo neovisni.'

Savezna vlada odbacuje naftni embargo

Ipak, savezna vlada dosad je odbijala embargo na rusku naftu zato što je rusku naftu teško zamijeniti, posebno za lokacije istočnonjemačkih rafinerija u Leuni i Schwedtu, u kojima se sirova nafta prerađuje u benzin, dizel, zrakoplovno gorivo ili lož-ulje za benzinske postaje, zrakoplovne tvrtke, privatne kupce i tvrtke.

Sirova nafta koja se ondje prerađuje uglavnom se cjevovodima dostavlja u rafinerije. Kako navode iz ministarstva gospodarstva, moraju biti ispunjeni brojni uvjeti da bi se omogućio prelazak na druge izvore opskrbe.

Pritom treba naglasiti da je rafinerija u Schwedtu u većem vlasništvu ruske državne tvrtke Rosneft.