Nakon ostavke Martine Dalić krenula je potraga za osobom koja će preuzeti ključnu ulogu u formiranju hrvatske ekonomske politike. Tko god zasjedne u njezinu fotelju, čeka ga nezahvalna uloga da od prilično skromnog gospodarskog tima Vlade iznjedri provođenje zahtjevnih reformi o kojima ovisi ubrzavanje skromnog gospodarskog rasta
Plenkovićeva glavna ekonomska uzdanica nije se mogla pohvaliti značajnijim pomacima u provođenju reformi, o čemu najbolje svjedoči aktualno izvješće Europske komisije. Veći dio prošle godine Martina Dalić posvetila je 'gašenju požara u Agrokoru'. Premda je donošenje lex Agrokora i stabilizaciju situacije u Todorićevu koncernu pokušala predstaviti kao najveću Vladinu reformu, na kraju je morala priznati poraz.
Premijer Plenković trebao bi izvući poučak iz afere mailovi i kao glavni prioritet novom potpredsjedniku Vlade staviti u zadatak korjenitu reformu javne uprave. Naime, upravo propusti bivše potpredsjednice u rješavanju krize u Agrokoru svjedoče o tome što se događa kada državne institucije nemaju dovoljno kapaciteta za rješavanje kriznih situacija pa ključne zakone moraju pisati 'vanjski suradnici'.
vezane vijesti
Stoga bi ministricu Dalić trebao zamijeniti netko tko je sposoban osmisliti i provesti puno ozbiljnije mjere od onih koje je dosad predložio aktualni ministar Lovro Kuščević.
Uz reformu javne uprave, nasljednik Martine Dalić trebao bi pogurati promjene u još dva ključna sektora o kojima u najvećoj mjeri ovisi konkurentnost gospodarstva. Riječ je o uvođenju reda u javnim poduzećima i usklađivanju obrazovanja s tržištem rada.
Naime, kozmetičke promjene koje je u upravljanju državnom imovinom pokrenuo ministar državne imovine Goran Marić nisu ni dotaknule ključne boljke koje utječu na neefikasnost državnog sektora.
Riječ je o reformi koja se godinama odgađa, a koja obuhvaća nužne mjere za unapređenje upravljanja državnim tvrtkama. Nasljednik Martine Dalić morat će se ozbiljno uhvatiti u koštac s izradom strategije upravljanja javnim i državnim poduzećima, a ona konačno treba osigurati kontinuitet profesionalnog menadžmenta s jasno definiranim strateškim ciljevima.
Pritom će se morati pokazati sposobnost rješavanja gorućih problema u posrnulim državnim divovima poput HŽ-a, Petrokemije, Đure Đakovića….
Novog potpredsjednika Vlade čeka i provođenje mjera vezanih uz reformu obrazovanja, koja uključuje usklađivanje obrazovnih programa s tržištem rada, kao i bolje povezivanje visokog obrazovanja i znanosti s gospodarstvom.
Nasljednik Martine Dalić preuzet će i nacionalni projekt uvođenja eura. Prema usvojenoj strategiji, hrvatska bi europsku valutu trebala uvesti za pet do sedam godina, a glavni zadatak Vlade je ispunjavanje realnih kriterija koji se odnose na smanjivanje razlika u razvijenosti u odnosu na zemlje eurozone. U najvećoj mjeri i ovdje je riječ o spomenutim reformama koje bi trebale osnažiti gospodarstvo za funkcioniranje unutar eurozone.
U okviru resornog ministarstva glavne aktivnosti koje je tempirala ministrica Dalić tiču se mjera za poboljšanje poslovne klime. Prema usvojenom planu reformi za 2018., nasljednika Martine Dalić čeka provođenje opsežnog seta poslova vezanih za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastavak liberalizacije tržišta usluga i olakšavanje pokretanja poslovanja.
Akcijski plan za rasterećenje gospodarstva sadrži 142 mjere, čijim bi provođenjem poduzetnici trebali uštedjeti oko 626 milijuna kuna. Tijekom ove godine predviđeno je rasterećenje u području poreza, carina, statistike, geodetskih i katastarskih poslova, turizma i ugostiteljstva, mjeriteljstva, plemenitih kovina, fitosanitarne politike, akvakulture i ribarstva, privatne zaštite te zaštite novčarskih institucija.
Između ostaloga, mjere uključuju proširenje digitalizacije raznih procedura (e-Porezna i dr.) i povezivanje registara, smanjivanje opsega dokumentacije, ukidanje obveza vođenja evidencija i druge slične aktivnosti.
Vezano uz neporezna rasterećenja, ključne planirane mjere su ukidanje plaćanja turističke članarine za IT sektor i neke druge djelatnosti koje nisu vezane uz turizam te ukidanje naknade za općekorisne funkcije šuma malim poduzetnicima.
Gospodarsku konkurentnost trebalo bi ojačati i dodatnih 100 mjera liberalizacije tržišta profesionalnih usluga. Predviđena je priprema konkretnih mjera za ukidanje barijera i lakši ulazak na tržište za okvirno 24 profesije.
Izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu već je provedena liberalizacija taksi usluga, a očekuju se slične mjere na području privatnog obrazovanja, odvjetništva, javnog bilježništva, revizije, računovodstvenih usluga i drugih djelatnosti u kojima postoje restriktivne odredbe koje ograničavaju funkcioniranje tržišta.
U olakšanju pokretanja poslovanja do kraja ove godine trebalo bi zaživjeti elektroničko osnivanje tvrtke u roku od maksimalno tri dana pomoću samo jednog elektroničkog postupka.
Velike promjene očekuju se i u funkcioniranju inspekcijskih službi. Planira se ustrojavanje Državnog inspektorata koji će objediniti srodne inspekcijske poslove u gospodarstvu. Cilj je rasteretiti poduzetnike od učestalih, neujednačenih i nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja te omogućiti im otklanjanje lakših prekršaja, bez automatskog kažnjavanja.
Značajan projekt koji će dočekati ovog ministra je i unapređenje sustava javne nabave. Uvođenjem obveznog e-Računa očekuju se proračunske uštede od šest posto ukupnog iznosa javne nabave, odnosno oko 2,6 milijardi kuna godišnje.
