Bez obzira tko će voditi iduću Vladu, zaposleni u državnim službama ne trebaju strahovati od masovnih otkaza jer su im danas predstavnici obaju glavnih konkurenata, premijerka Jadranka Kosor (HDZ) i Gordan Maras (Kukuriku koalicija), gostujući na saboru Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske, poručili da ih neće otpuštati
Jadranka Kosor podsjetila je kako ju je u srpnju 2009. kada je postala premijerkom, naslovnica u jednim novinama pozivala da odmah otpusti 70.000 ljudi u državnim i javnim službama, te je takvu ideju nazvala besmislicom.
Zahvalila je Sindikatu državnih službenika na razumijevanju u trenucima kada je preuzela Vladu jer su to bila osobito teška vremena zbog krize i recesije, kao i na doprinosu državne uprave uspješno završenim pregovorima s EU-om.
Dodala je kako je Vlada na zahtjev Nezavisnih hrvatskih sindikata o tumačenju ovršnih propisa donijela tumačenje da se dar za djecu mora izuzeti od ovrhe.
Gordan Maras poručio je u ime Kukuriku koalicije da u Hrvatskoj nema previše zaposlenih u državnom i javnom sektoru, napomenuvši kako ih je podjednako kao u Danskoj koja ima otprilike isti broj stanovnika.
Niste vi krivi što nemamo ukupan broj zaposlenih kao Danska, i što nemamo BDP i standard kao u Danskoj, to je odgovornost Vlade, rekao je Maras te pozvao sindikalce, u slučaju da Kukuriku koalicija osvoji vlast, na partnerstvo u popravljanju situacije u zemlji i pokretanju gospodarskog rasta.
Najavio je da će nova Vlada ulagati u državnu upravu, posebice u obrazovanje, te izrazio zabrinutost zbog slučajeva mobinga u državnim službama, pogotovo u Ministarstvu vanjskih poslova gdje čak 21 prijava za mobing 'zvoni na uzbunu'.
Na današnjem saboru birat će se novi predsjednik i vodstvo sindikata koji broji gotovo 20.000 članova, a udružen je u Nezavisne hrvatske sindikate. Za predsjednika su se kandidirali dosadašnji predsjednik Boris Pleša, glavni tajnik Siniša Kuhar i predsjednik Odbora vatrogasaca Mladen Magdić
Pleša je u pozdravnom govoru istaknuo kako je neprihvatljivo političko kadroviranje u državnim službama, kao i u jedinicama lokalne uprave, a pritisak na službenike pojačava se u kriznim vremenima kada se kao recept za izlazak iz krize nudi smanjenje broja zaposlenih ili plaća.
Državni službenici i namještenici nisu krivi što se svakih nekoliko godina kreće s 'reformama', a onda ih se optužuje da su neefikasni, ustvrdio je Pleša naglasivši kako ceh loših zakona plaćaju građani, ali i državni službenici.