Talijanska javnost koja, baš kao što bi to bio slučaj i u većini drugih zemalja da su se našle u identičnoj situaciji, nije isprva ozbiljno shvatila upozorenja epidemiologa i nevoljko je reagirala na proglašenu karantenu za cijelu zemlju mogla je ipak dijelom vjerovati porukama koje su dolazile iz vrha politike jer je iste poruke slao i Roberto Burioni. Nacionalno poznati i popularni stručnjak, virolog s milanskog sveučilišta San Raffaele, Burioni je jedan od prvih koji je pozvao na uzbunu u aktualnoj borbi protiv koronavirusa 2019-nCoV te i danas upozorava ostale države da ne ponove talijansku grešku isprva odbacujući ozbiljnost prijetnje novog virusa usporedbama sa sezonskom gripom.

Burioni tvrdi da se ostatak Europe mora ozbiljnije upustiti u borbu s virusom i da bi cijela Europa morala krenuti talijanskim putem uvođenja ograničenja kretanja. Pita se koji je inače smisao Europske unije ako se ne donesu zajednički potezi i podsjeća da jedna država može svojim mjerama suzbiti virus, no zaraza se opet može proširiti jer susjedna država to nije napravila.

Riječi pedesetsedmogodišnjeg milanskog znanstvenika glasno odjekuju posebno u Italiji, u kojoj Burioni posljednjih godina uživa znatnu popularnost i to zahvaljujući debati o korisnosti cijepljenja, ali i općenito zalaganju za poziciju znanosti nasuprot neinformiranim populističkim tvrdnjama koje su zadnjih desetak godina uzele zamaha kako u Italiji, tako i u ostatku svijeta. Poznati američki časopis Science početkom ove godine objavio je priču o tome kako se Burioni našao u sadašnjoj poziciji svojevrsnog glasa savjesti.

U svibnju 2016. pozvan je u televizijsku emisiju u kojoj su tema razgovora bila cjepiva. Nasuprot njemu, kao protivnici cijepljenja sjedili su glumica Eleonora Brigliadori i bivši talijanski DJ Red Ronnie. Voditelj je najviše vremena za iznošenje stavova dao slavnim gostima te se Burioniju obratio tek kad je preostalo samo nekoliko minuta emisije.

Burioni je shvatio da nema dovoljno vremena da bi objasnio uobičajene argumente o statistici i znanstvenim činjenicama te je samo kratko rekao: 'Zemlja je okrugla, benzin je zapaljiv, a cjepiva su sigurna i efikasna', i tome dodao: 'Sve ostalo su opasne laži.' Odjek na njegov kratak i sažet odgovor bio je fantastičan.

Gledatelji su prvo kritizirali emisiju pitanjima smije li televizija koja se financira javnim novcem uopće davati priliku neinformiranim osobama da govore o medicini. Burioni je raspravu nastavio na svojoj stranici na Facebooku te je postavio pitanje smije li dio vlade uopće emitirati laži o cjepivima dok državne zdravstvene službe istovremeno promoviraju cijepljenje. Komentarima se javilo više milijuna ljudi.

Roberto Burioni prije toga nikada nije bio na televiziji. Kad su ga pozvali, pretpostavljao je da će se naći u razgovoru s drugim medicinskim stručnjacima i šokiralo ga je saznanje da će vrijeme u emisiji dijeliti s dvoje ljudi koji nemaju pojma o cjepivima. To ga je natjeralo na sažet i jasan odgovor, ali mu je donijelo i priznanje publike.

Prije svoje 'medijske karijere' Burioni je završio medicinu u Rimu, doktorirao mikrobiologiju u Ženevi i godinama je radio na sveučilištima i institutima u Sjedinjenim Američkim Državama. U Milanu radi kao profesor i istraživač. Prvi doticaj s društvenim medijima imao je 2015., kad je na prijateljski nagovor u jednoj grupi na Facebooku, čije su članice bile majke male djece, napisao nekoliko rečenica o cjepivima.

Kao profesor i otac tada osmogodišnje djevojčice već je neko vrijeme osjećao nezadovoljstvo rastućim protivljenjem cijepljenju u talijanskom društvu i poziv je osjetio kao šansu da doprinese raspravi. U pet točaka je pobio sve najčešće zablude i teorije zavjere – uključujući tvrdnju da farmaceutske kompanije promoviraju cijepljenje jer tako zarađuju na cjepivima. 'Farmaceutske tvrtke zarađuju puno više na lijekovima za bolesti nego na cjepivima', napisao je tada Burioni i poručio roditeljima da ako odbiju cijepiti svoju djecu, 'farmaceutske kompanije će vam biti vrlo zahvalne'.

Kao i drugdje u svijetu, i u Italiji je za rast pokreta protivljenja cijepljenju zaslužna lažna studija britanskog liječnika Andrewa Wakefielda, u kojoj je on za rast autizma okrivio tzv. MMR cjepivo (measles, mumps, rubella – ospice, zaušnjaci i rubeola). Talijanske vlasti tvrdile su da su cjepiva sigurna, no nekoliko zdravstvenih skandala utjecalo je na njihovu vjerodostojnost. Dodatni udarac cjepivima došao je spornom nepravomoćnom presudom talijanskog suda donesenom 2012., kojom je jedna obitelj uspjela izboriti odštetu za autizam kod djeteta okrivivši upravo cjepivo koje je koristilo javno zdravstvo. Presuda je tri godine kasnije srušena na višem sudu, no šteta je već bila učinjena. Propitkivanju korisnosti i sigurnosti cjepiva pridružili su se i mnogi političari i javne osobe te je opća procijepljenost u stanovništvu krenula dolje.

Nakon televizijskog nastupa Burioni se našao u situaciji da mora iskoristiti pruženu šansu. Javnosti su nedostajali jasni i neuvijeni stavovi stručnjaka. 'Shvatio sam da jezik na društvenim medijima mora biti drukčiji od jezika koji se koristi na konferencijama, među kolegama ili čak i onoga koji se koristi s pacijentima', objašnjava Burioni, čije riječi prenosi Science. 'Zbog toga nisam želio koristiti nijednu jedinu kompliciranu riječ.' U svojim porukama na društvenim medijima – Twitteru i Facebooku - Burioni se priklonio jednostavnim nemedicinskim usporedbama: 'Pita li avioinženjer putnike koliko kotača treba staviti na avion? Ne – inženjeri su eksperti, školovani za svoj posao, i njihov je posao da donesu tu odluku.'

U samo nekoliko godina od tada Burioni je od malo poznatog profesora postao medijsko lice i internetski borac za znanost. Njegovu stranicu na Facebooku prati gotovo pola milijuna ljudi, a popularna je i stranica s općim zdravstvenim informacijama MedicalFacts, koju je pokrenuo s kolegama. Reakcija javnosti pokazala je da je Italiji nedostajao upravo čovjek poput Burionija – stručnjak koji se ne želi izmotavati i nastupa direktno.

Danas je čest gost na televiziji i u drugim medijima, a objavio je i četiri knjige o znanosti za široku publiku. Knjige s naslovima 'Cjepivo nije mišljenje: sve o cijepljenju za one koji ga uporno ne žele razumjeti', 'Magareća teorija zavjere: Jer znanost ne može biti demokracija', 'Smrtonosne laži: Bolje živjeti uz znanost nego umrijeti uz šarlatane' i 'Homeopatija: laži, legende i istine' postale su bestseleri. U svojim knjigama uporan je u objašnjavanju da se mišljenja ne mogu suprotstavljati činjenicama. 'Brzina svjetlosti nije nešto što se mjeri glasanjem', objašnjava Burioni.

U jednoj od svojih knjiga Burioni piše: 'Znam nešto o cjepivima, virusima i bakterijama jer se njihovim proučavanjem bavim cijelog života. No ne znam kako ispeći tortu ili popraviti lampu, zbog čega idem u pekaru ili zovem električara.' Problemi nastaju, dodaje Burioni, kad se električari, pekari i ostali neznanstvenici osjete kvalificiranima da daju mišljenje o cjepivima. Internet dodatno otežava problem jer se bez uredničkog filtra stvara ravnoteža između stručnjaka i neznalica. Masmediji koji žele dati glas i drugoj strani dodatno pogoršavaju svaku raspravu. 'Ne mogu podržavati svijet u kojem se lažima daje isto značenje kao i istini', kazao je u jednoj emisiji.

Zbog svojeg zalaganja Burioni je prikupio i niz priznanja – od onih za popularizaciju znanosti do onih za zasluge u medicini i zdravstvu, a proglašavan je i za najutjecajniju osobu na internetu u Italiji. Njegovi stavovi donijeli su mu i neprijatelje te je zbog prijetnji s interneta u određenim razdobljima bio i pod zaštitom policije. Dio njegovih kolega i novinara također smatra da njegov odrješit stav dodaje ulje na vatru u već vrućem sukobu. No mnogi stručnjaci za javno zdravstvo pripisuju mu zasluge za preokret u talijanskom stavu o cijepljenju i za poboljšavanje položaja znanosti u tamošnjem društvu. Drže da je omogućio znanstvenicima i stručnjacima da se ponovo izravno obrate javnosti bez posredovanja glumaca ili drugih slavnih osoba.

Ovih dana upozorava na to da se o aktualnom koronavirusu i dalje ne zna previše te da je apsolutno nužno i dalje biti oprezan. Glas znanstvenika kojem se vjeruje svakako je dobrodošao u ovim trenucima. Posebno ako se radi o znatnim zdravstvenim rizicima.