Kao što je tportal već pisao, u idućih 365 dana cijena plina za kućanstva ostaje nepromijenjena. Ona će za krajnje kupce iznositi 31,29 lipa po kilovatu.   

Cijena po kojoj će HEP upumpavati plin u sustav nešto je viša nego godinu ranije, PDV je ostao isti, pa je Vlada smanjila distributivnu i opskrbnu maržu sa 7,69 na 6,94 lipe po kilovatu. To najviše pogađa operatora transportnog sustava, tvrtku Plinacro, koja ubire spomenute marže, no njezino poslovanje ipak ne bi trebalo biti pogođeno. 

'Posebno se vodilo računa o tome da se smanjenjem ostalih troškova koji se plaćaju kroz račun za plin, uz zaštitu građana i industrije, istovremeno osigura to da se ne našteti poslovanju naših energetskih kompanija poput HEP-a i Plinacroa kojem je transportna tarifa smanjena 20 posto', kazao je Jutarnjem listu državni tajnik za energetiku Ante Čikotić.

Plinacro je lani poslovao s prihodima nešto višim od pola milijarde kuna i čistom dobiti od 108 milijuna kuna. Riječ je o kompaniji koja zapošljava 277 ljudi. 

Nijedna od kompanija koja bi mogla platiti istu cijenu plina za kućanstva zasad ništa službeno ne komentira, a jedino u HEP-u skreću pozornost na natječaj za nabavu plina za razdoblje 2017./2018. Naime, pitanje je po kojoj će cijeni Ina prodavati plin HEP-u, hoće li ići ispod tržišne cijene ili će HEP kupovati po višoj cijeni i prodavati građanima po nižoj te kumulirati gubitak.

HEP je do sada od Ine kupovao plin po cijeni nižoj od tržišne (kupovali su po 13,69 lipa po kilovatu, da bi prodavali po 17,34 lipe po kilovatu) zbog čega su i napumpali dobit.

Vlada bi se mogla naći u velikim problemima ako HEP počne poslovati s gubitkom s obzirom na to da i dalje računa na to da će prodajom četvrtine HEP-a preuzeti Inu iz ruku mađarskog MOL-a.

Pojedini energetski stručnjaci tvrde da su te korekcije minimalne i zapravo nedovoljne da bi cijena plina za kućanstva godinu dana ostala nepromijenjena. Spekulira se i o tome da je Vlada postigla neku vrstu dogovora s HEP-om i Inom kako bi kupila socijalni mir.

'Ina i HEP već godinama ubiru prilično visoke marže u trgovini plinom pa bez ikakvih posljedica mogu preživjeti godinu dana s nešto manjim prihodima od naknada', govore tportalovi izvori. 

Tportal je već ranije pisao o razlozima zbog kojih cijene plina u Hrvatskoj mogu samo rasti. Problem je to što liberalizacija dolazi u nezgodno vrijeme u kojem su tržišne cijene plina osjetno porasle zbog duge i hladne zime. Stoga se nakon 1. travnja, unatoč jačanju konkurencije, prije može očekivati rast cijena nego njihovo snižavanje. 

U prilog tome govori i činjenica da je u Hrvatskoj plin za kućanstva, zbog reguliranih cijena, trenutačno među najjeftinijim u Europskoj uniji.