Todorić tvrdi da je koristeći analitiku pravnih i ekonomskih eksperata, ali i izvore koji dolaze od samih provoditelja nezakonitih radnji u potpunosti rekonstruirao 'cijeli zločinački poduhvat u 14 točaka i iznosi ga u javnost: 

1. KORAK: Smjena managementa kroz zakon (Lex Agrokor)

2. KORAK: Postavljanje novog managementa na sve ključne upravljačke funkcije u Agrokoru d.d. (management u akvizicijama uglavnom nije diran jer je potrebno da na tim pozicijama ostanu manageri koji su ranije bili u sustavu kako bi ih se moglo natjerati ucjenom da potpišu ispravke financijskih izvješća)

3. KORAK: Novi management preuzima sve funkcije u financijama i strategiji u cilju pokretanja revidiranih financijskih izvještaja za 2015. Godinu i  izradu financijskih izvještaja za 2016. koje bivši management nije stigao predati

4. KORAK: Provode se čišćenja bilanci kroz umanjenja i rezervacije u dijelu zaliha, revalorizacijskih pozicija, potraživanja, procjena vrijednosti imovine i kroz to se dolazi do generiranja visokih gubitaka u knjigama kao priprema provedbe razvlašćivanja postojećih vlasnika

5. KORAK: Objavljuju se poslovni rezultati u kojima se evidentiraju visoki gubici uz reviziju revidiranih poslovnih izvještaja za 2016. godinu u kojima se navodi zabilježba mogućeg neprikazivanja stvarnog stanja poslovanja društva uz opasku potencijalne prijevare u poslovnom izvještaju

6. KORAK: Tijekom izrade izvještaja, paralelno se po diskontnim vrijednostima otkupljuju dugovanja na tržištu i time stječe kontrola nad dugom kompanije

7. KORAK: Kada se otkupom dugovanja kroz diskont preuzme kontrola nad dovoljnim iznosom duga, stvorena je pretpostavka da se krene sa stvaranjem novog zaduženja kompanije po roll-up modelu, prema kojem se uz diskont otkupljeni stari dug kompanije novim zaduženjem podiže u prioritetni status namirenja u omjeru 1:1 neovisno o diskontu postignutom prilikom otkupa tog istog starog duga

8. KORAK: Objavljuje se stanje duga svih vjerovnika kompanije prikazano na način kao da je kompanija stala s radom s datumom objave, odnosno sva dugovanja prikazuju se dospjelima neovisno o njihovoj ročnosti i normalnom tijeku poslovanja u kojem svaka kompanija u svom redovnom radu ima otvorenih dugovanja prema kreditorima, dobavljačima i ostalim stake holderima. U svijetu bankarstva takva situacija bi se mogla poistovijetiti s scenarijem u kojem štediše i svi klijenti banke u jednom danu zatraže od banke isplatu svojih sredstava. Takav udar niti jedna banka na svijetu ne može izdržati.

9. KORAK: Objavljenim iznosom ukupnih dugovanja prikazuje se da je vrijednost kompanije negativna, čime se stvara pretpostavka prijedloga pokretanja nagodbe u kojoj se ide u smjeru pretvaranja dugovanja u kapital kompanije

10. KORAK: Tekuće operativno poslovanje se pušta da se odvija sve lošije kako bi se dodatno umanjila vrijednost samih kompanija kroz umanjenje njihovog operativnog rezultata poslovanja

11. KORAK: Izrađuje se prijedlog nagodbe u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene grupe. Svi vlasnici duga koji su kroz roll-up model stekli prioritetan status naplate, ulaze u prioritetan naplatni red u kojem naplaćuju 100% svojih potraživanja. Ostalim vjerovnicima se nudi umanjenje glavnice duga i naplata ostatka kroz model otplate kroz godine ili pretvaranje ostatka duga u kapital kompanije.

12. KORAK: Na osnovu definiranih gubitaka prvo se pokreće umanjenje postojećeg kapitala kompanija za vrijednost dijela duga na teret postojećih dioničara, čime se postojeći dioničari svode na desetinu vrijednosti imovine. Navedeni korak se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija s obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva, čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga.

13 KORAK: Po umanjenju temeljnog kapitala za iznos gubitaka na teret postojećih dioničara, skupštini se daje na glasanje povećanje temeljnog kapitala kompanija kroz unošenje prava (dugovanja) u capital kompanije po svom iznosu čime su svi oni koji su vlasnici prioritetnog potraživanja (stečenih kroz roll-up model) dovedeni u privilegirani položaj i sav svoj dug pretvaraju u udio u kompanijama. Navedeni korak također se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga.

14. KORAK: Upisom dokapitalizacije i novim imateljima poslovnih udjela provedeno je i legalizirano preuzimanje kompanija te imatelji prioritetnog duga postaju vlasnici kompanija