U srednjoročnom razdoblju očekuje se nastavak trenda stabilnosti javnih financija, rekao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić, na konferenciji za novinare na kojoj je govorio o Programu konvergencije za trogodišnje razdoblje koji je Vlada danas usvojila
Unatoč velikom, jednokratnom efektu na javne financije zbog Uljanika, nije došlo do ugroze javnih financija, kazao je Marić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
Govoreći o Programu konvergencije koji Vlada do kraja travnja treba poslati u Europsku komisiju, Marić je ponovio kako se očekuje rast gospodarstva od 2,5 posto za ovu godinu, 2,4 posto u 2020. te 2,3 posto u 2021. i 2022. godini.
vezane vijesti
"Rast je baziran na realnim osnovama i pretpostavkama s kojima u ovom trenutku raspolažemo te odražava realnost trenutka i projekcija koje imamo", kazao je Marić i dodao je da su parametri iz Programa konvergencije integrirani u proračunski proces.
Naglasio je, međutim, da projicirane stope rasta ne označavaju Vladine želje i ambicije te kako bismo "svi voljeli" da te stope budu više.
Što se tiče zaposlenosti i tržišta rada, rekao je da se očekuje nastavak trenda rasta zaposlenosti i smanjivanje stope nezaposlenosti.
Ponovio je kako će ključne odrednice proračunske potrošnje biti nastavak transparentnog, odgovornog i racionalnog trošenja proračunskih sredstava usmjerenih na provedbu i podršku strukturnim reformama.
U pogledu javnog duga kazao je da će njegov udjel u BDP-u biti na godišnjoj razini smanjivan za oko tri postotna boda.
Programom konvergencije se, naime, predviđa nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020. godini, 65,4 posto u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.
Upitan zbog čega je izostao jači efekt smanjenja PDV-a za pojedine prehrambene artikle na smanjenje njihovih cijena, Marić je odgovorio je kako je hrvatsko gospodarstvo tržišno, ali da Vlada potezima kao što je smanjenje PDV-a poručuje kako želi utjecati na troškove i standard najvećeg dijela stanovništva.
Na pitanje može li se razmišljati o smanjenju trošarina budući da cijene nafte i goriva ponovno rastu uzastopno nekoliko zadnjih tjedana, naglasio je da cijene nafte i naftnih prerađevina rastu na međunarodnim tržištima na koje Vlada ne možemo puno utjecati.
"Barel je ponovno probio razinu od 71,1 dolar po barelu, što za sobom povlači određene reprekusije na domaće tržište. U svom mehanizmu imamo, odnosno pod našom kontrolom i moći je trošarinski sustav. U ovom trenutku ne bih ništa o tome govorio što ćemo, Vlada će zauzeti stav", naveo je Marić.
Tolušić najavio zakon o plaćama državnih službenika
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je pak na istoj konferenciji za novinare najavio donošenje zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, a sukladno tome i nagrađivanje njihova rada prema rezultatima. Tolušić je kazao da je zakon o plaćama državnih službenika i namještenika već u izradi.
Novinare je, naime, zanimalo zbog čega, unatoč višegodišnjim planovima i najavama taj zakon još nije donesen, a bio je najavljivan u svim dosadašnjim programima reformi. U svom pitanju novinarka je zamolila za komentar postupaka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji, kako je rekla, zapošljava mimo zakona i natječaja, čime sugerira da nam takav zakon ne treba.
"Očekujem da će ove godine zakon biti donesen. Prije svega će smjernice zakona ići prema tome da imamo podizanje kvalitete samih službenika, odnosno njihovog rada, a sukladno tome i nagrađivanje tog rada temeljem rezultata. Moglo je to biti doneseno i prije tri ili 13 godina ali nije, ali će biti doneseno za vrijeme mandata ove Vlade", rekao je Tolušić.
Ponašanje i stav ove gradonačelnika Bandića nije želio komentirati rekavši da se trudi ne gledati i ne čitati takve stvari, jer vodi brigu o svom resoru te o Nacionalnom programu reformi.
Govoreći o tom dokumentu, ponovio je njegove ciljeve: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji se ostvaruju provedbom 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti.
Vlada taj dokument do kraja travnja mora poslati u Europsku komisiju, kao i program konvergencije RH. Dio je to procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.
