Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u javnu raspravu Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023., kojim se uz ostalo predviđa izgradnja skladišno-distribucijskih i skladišnih centara
Akcijskim planom predviđeno je pet ključnim mjera: izrada tipske projektne dokumentacije za hladnjače i distributivne centre, izgradnja javne infrastrukture za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije, edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija, digitalizacija skladišta/distributivnih centara i uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća i stvaranje prepoznatljivosti, nadstandarda kvalitete i sigurnost hrane.
Iz Ministarstva ističu kako bi se mrežom hladnjača troškovno optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća.
Akcijski plan stoga predviđa izgradnju sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine.
Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka, ističe se.
Također se navodi kako je riječ o cjelovitom planu, odnosno kako se ne radi samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije.
Stoga je predviđena i uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.
"Ključna područja intervencije u proizvodnji voća i povrća su jačanje skladišnih kapaciteta, jačanje upravljačkih kapaciteta proizvođačkih organizacija i jačanje tržišne prepoznatljivosti", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Napominje i kako se uspostavlja zaokružen sustav koji iz temelja rješava probleme skladišnih kapaciteta za voće i povrće.
"Vodili smo računa o svakom koraku ostvarenja našeg cilja odnosno izgradnji 20 hladnjača, sedam skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće", kazao je te dodao da se sve to radi kako bi se povećala konkurentnost proizvođača. "Na njima je sada da se dobro organiziraju, udruže i zajedno bore za tržište", poručio je i dodao kako je predviđeno i brendiranje domaće proizvodnje.
Javna rasprava o Akcijskom planu traje do 19. srpnja, a njegova provedba, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, doprinijet će unapređenju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe; organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije, poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava, stabilizaciji tržišta voća i povrća, regionalnom gospodarskom razvoju i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara itd.
Tim se, kako se navodi, jača cjelokupni lanac opskrbe, jer koncentracija ponude može doprinijeti i drugim dionicima lanca u vidu smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača.
Kao neki od razloga za izradu Akcijskog plana navedeni su ti što Hrvatska raspolaže poželjnim klimatskim, pedološkim i hidrološkim potencijalima za proizvodnju raznolikog voća i povrća, no proizvodnja se ne razvija na željeni način u smjeru zadovoljavanja potreba stanovništva, turizma, prehrambene industrije i izvoza.
Također, zbog nepovoljnog tržišnog položaja proizvođača proizvodnja voća i povrća ne uspijeva ostvariti svoje prirodne potencijale, a nedostaje i skladišnih kapaciteta..