Od bruto plaće svakog radnika odvaja se dio za doprinose i poreze te prirez. Matematičar Toni Milun obračunao je sve ove stavke na primjeru kolegice Eve koja je nedavno potpisala ugovor o radu uz bruto plaću u iznosu 8.000 kuna
Od tog se iznosa prvo odvaja 20 posto za mirovinske doprinose - što u Evinom slučaju iznosi 1600 kn. Razlika između bruto plaće i dijela koji preostaje iznosi 6400 kn i to nazivamo dohotkom. Dohodak se umanjuje za poreznu olakšicu.
Toni Milun je uz pomoć gošće Lorene Vokić iz Sveučilišta Libertas doznao kako u skladu sa zakonom ostvariti veću poreznu olakšicu. Primjera radi, dijete treba prijaviti na poreznu karticu roditelja s većim primanjima. Eva kao majka jednog djeteta koje je prijavljeno na njezinu poreznu karticu ima poreznu olakšicu u iznosu 3900 kuna.
Kad od dohotka oduzmemo tu olakšicu ostane nam 2500 kn na koje onda obračunavamo porez. Postoje tri porezna razreda. Ovisno o tome u koji porezni razred pripadate na dohodak se obračunava 12%, 25% ili 40% poreza.
Od obračunatog poreza grad u kojem imamo prijavljeno prebivalište uzima svoj prirez. Split, u kojem je Eva prijavljena, ima prirez od 10%. Kad je Toni od Evinog dohotka (6400 kn) odbio porez (339 kn) i prirez (33,90 kn) Eva je saznala da će njezina neto plaća iznositi 6027,10 kn.
Postoje još tri doprinosa na plaću: doprinos za zdravstveno osiguranje 15 posto, doprinos za ozljede na radu 0,5 posto i doprinos za zapošljavanje 1,7 posto. Oni se obračunavaju na bruto plaću i to je dodatan trošak poslodavcu ako želi Evi isplatiti oko 6000 kn neto plaće. Eva će svog poslodavca na kraju koštati 9.376 kn.
Toni Milun je izračunao i da povećanje bruto plaće od 6 posto ne znači nužno i povećanje neto plaće za isti postotak. Na Evinom primjeru pokazalo se povećanje u neto iznosu od 4,5 posto.
Sve detalje o obračunavanju plaća pogledajte u emisiji Financijalac