Predstavnici seljačkih udruga iznijet svoje će zahtjeve u srijedu i ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću, s kojim će se susresti na sastanku u Suhopolju. Ukoliko dogovor ne bude postignut, traktori će, poručuju seljaci, 15. lipnja ponovo blokirati hrvatske ceste, ali ovaj put u mnogo većem broju nego u ožujku, jer im ovaj put na ruku ide i lijepo, toplo vrijeme.

Seljaci traže 1,2 kune po kilogramu pšenice

'Proizvođači pšenice, kojih je svake godine sve manje i manje, ogorčeni su zbog najave da će se otkupna cijena pšenice s njihovih polja formirati prema cijeni na Budimpeštanskoj burzi, što znači da bi za kilogram pšenice dobili oko 78 lipa. Zbog skupog repromaterijala i visoke cijene plavog dizela, seljaci ne mogu pokriti troškove proizvodnje pšenice ukoliko otkupna cijena bude niža od 1,20 kuna po kilogramu. Proizvođači pšenice stoga opravdano strahuju da će i ove, kao i prošle godine, ponovo poslovati s debelim minusom. Mali proizvođači i obiteljska gospodarstva svakodnevno propadaju, zbog čega je pod pšenicom zasijano 20.000 hektara manje nego godinu prije te je zasigurno neće biti dovoljno na tržištu', izjavio je za tportal predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Požeško-slavonske županije Dragutin Dukić

Upola manje hektara pod pšenicom zasijao je i jedan od većih proizvođača pšenice iz Starih Perkovaca, Josip Zmajić, koji je pod tom kulturom imao čak 100 hektara, a ove je sezone, zbog rada bez zarade, zasijao pšenicu na 50 hektara.

'Ne trebaju nam poticaji, želimo samo da nam se pošteno plati za naš rad da bismo mogli pokriti ono što smo uložili te da država zaštiti nas domaće proizvođače od nelojalne konkurencije. Sastankom s ministrom Čobankovićem u srijedu želimo spriječiti još jedan izlazak traktorima na cestu', zaključuje Zmajić.

S njim se slaže i Dukić, ističući da se domaća proizvodnja uništava, čime se direktno pogoduje uvoznicima, ali i mlinarima i pekarima koji, kako kaže, dobro zarađuju jer je cijena pšenice znatno pala, dok je s druge strane cijena kruha ostala ista.

Predstavnici seljaka ističu da na otkupnu cijenu pšenice, kakvu diktira Budimpeštanska burza, hrvatski seljak može pristati tek kada mu se omoguće isti uvjeti kakve imaju poljoprivredni proizvođači u Mađarskoj, odnosno u EU.

Domaće gnojivo 30 posto skuplje nego u Sloveniji

'Cijena repromaterijala u Hrvatskoj je i do 40 posto veća od cijene koju plaćaju seljaci u zemljama Europske unije. Tražimo stoga da se ta cijena spusti na 250 kuna na 100 kilograma, dakle na razinu cijene kakva je u EU, jer je nedopustivo da mineralno gnojivo, proizvedeno u kutinskoj Petrokemiji, bude od 30 do 40 posto skuplje kod nas nego u inozemstvu. Primjerice, u susjednoj je Sloveniji isto to gnojivo čak 30 posto jeftinije. Ako je u Petrokemiji tako teško stanje, kako se tvrdi, kako je onda moguće da dijele regrese i božićnice', pita Dukić.

Dragutin Dukić ističe da su poljoprivrednici nezadovoljni i kvalitetom plavog dizela. 'Tražit ćemo da Državni inspektorat obavi kontrolu te da se ispita kvaliteta plavog dizela koja je loša, zbog čega je potrošnja tog goriva i 30 posto veća, što, uz cijenu od 4,78 kuna po litri, dodatno poskupljuje proizvodnju poljoprivrednicima.

MISTERIJ PLAVOG DIZELA: Opljačkano više od milijardu kuna i - nikome ništa

Poljoprivrednik Josip Zmajić iz Starih Perkovaca ogorčen je i što ga je krajem prošle godine inspektor kaznio sa 1000 eura jer je pronašao plavi dizel u rezervoaru njegovog viličara i utovarivača za sjenažu koji su, kako ističe, također dio poljoprivredne mehanizacije.

'Živimo u zemlji kazni. Poljoprivrednike ovih dana intenzivno obilaze i inspektori zaštite na radu, ali ne zato da ih educiraju, nego da im isto tako odrežu kaznu. Pitam se zašto se nisu kontrolirali i spremnici goriva kamiona i strojeva koji su radili na gradnji autoceste. Inspektorima poručujem da zavire i u rezervoare kamiona iz Bosne i Hercegovine koji voze hrvatskim cestama na plavi dizel', poručuje Zmajić.