U drugi mirovinski stup godišnje se slije pet do šest milijardi kuna. Novci dolaze od doprinosa iz bruto plaće koji iznosi pet posto. Uplaćuju se u četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, PBZ – Croatia osiguranje, Erste Plavi i RBA) na osobne račune svakog zaposlenog.

Imovina od 70 milijardi kuna

Fondovi tim novcem upravljaju odnosno ulažu ga u vrijednosne papire, od čega je većina, više od 70 posto, u državnim obveznicama. Prosječni godišnji prinos mirovinskih fondova veći je od pet posto. Procjenjuje se kako trenutačno upravljaju imovinom u vrijednosti od 70 milijardi kuna.

Zamrzavanje drugog stupa značilo bi preusmjeravanje tih pet, šest milijardi kuna od doprinosa u prvi mirovinski stup, točnije u fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Iz fonda HZMO isplaćuju se mirovine sadašnjih umirovljenika, za što svi zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće. Kako ta sredstva nisu dovoljna, država se mora zaduživati. Te će potrebe, naravno, biti manje ako se fond HZMO podeblja novcem iz zamrznutog drugog stupa.

Struka podijeljena

Ekonomska struka podijeljena je oko toga treba li dirati drugi mirovinski stup. Jedni to vide kao elegantan način da se smanji deficit proračuna i javni dug, a drugima je to potvrda toga kako političari još uvijek radije posežu za lakim rješenjima, dugoročno štetnim, nego za konkretnim reformama.

Ekonomist Ljubo Jurčić već se dulje zalaže za zamrzavanje drugog stupa, i to sve dok se ne postigne, kaže, suficit u državnom proračunu veći od troškova tog stupa.

'Zaboravlja se kako je prilikom mirovinske reforme dio novca uzet iz prvog mirovinskog stupa i prebačen u drugi. Prvom stupu ta je sredstva država nadoknađivala iz proračuna i tako proizvodila deficit. Imamo oko 60 milijardi kuna deficita po osnovi drugog stupa. Kad toga ne bi bilo, naš javni dug ne bi iznosio 90 posto BDP već 60 do 70 posto, po čemu bismo bili najbolji u Europi', rekao je Jurčić za tportal.

Novac koji bi se preusmjerio iz zamrznutog drugog u prvi mirovinski stup, dodaje, smanjio bi deficit državnog proračuna za dva posto

'Ostala sredstva, tih oko 70 milijardi kuna neka ostane u drugog stupu. To je novac građana. Njime neka i dalje upravljaju fond menadžeri. Bez tih pet, šest milijardi kuna koje su im godišnje dolazile od doprinosa još će se bolje vidjeti koliko su dobri u svom poslu', mišljenja je Jurčić.

Postoji opasnost od povećanja mirovinskog duga

Željko Potočnjak s katedre Radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta protivi se diranju drugog mirovinskog stupa.

'Eventualno ukidanje drugog stupa, u kojem je individualna kapitalizirana štednja građana, povećalo bi implicitni mirovinski dug koji sada iznosi tri kompletna hrvatska bruto domaća proizvoda, što je oko 1.000 milijardi kuna ili bilijun kuna. Implicitni mirovinski dug su sve obveze prema sadašnjim i budućim umirovljenicima', objasnio je Potočnjak dodajući kako bismo time natovarili teret budućim generacijama koje će morati sve te obveze i mirovine financirati iz svojih dohodaka.

Šantić: Korist je samo kratkoročna

Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako bi zamrzavanje drugog stupa donijelo kratkotrajno olakšanje za državni proračun, ali dugoročno to ne bi bilo dobro rješenje.

'Država je već imala problema s Europskom komisijom prilikom prebacivanja iz drugog u prvi mirovinski stup vojnika, policajaca i drugih službenika u visini od oko 2,8 milijardi kuna u posljednje dvije godine. Tada je zatraženo da se ti prihodi kompenziraju prihodima od poreza na nekretnine', rekao je za tportal Šantić koji smatra da bi zamrzavanje drugog stupa imalo negativne posljedice i na tržište kapitala jer su obavezni mirovinski fondovi jedni od glavnih ulagača.