Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala je prošloga tjedna blizu najniže razine u mjesec dana jer se ulagači plaše da bi moglo doći do trgovinskog rata između SAD-a i Kine, što bi naštetilo globalnom gospodarstvu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skliznuo 0,9 posto, na 89,42 boda, nedaleko najniže razine u mjesec dana. Pritom je cijena američke valute prema japanskoj pala 1,2 posto, na 104,70 jena.
Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je tečaj eura porastao 0,5 posto, na 1,2355 dolara.
vezane vijesti
Najviše su prošloga tjedna ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanska i švicarska valuta, jer su na svjetskim burzama cijene dionica oštro pale zbog rizika od trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
U četvrtak je predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe. Slijedi konzultacijsko razdoblje od 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1.300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.
Na to je kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se Kina ne boji upustiti u trgovinski rat i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protumjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.
Uz to, Bloomberg je prenio izjavu kineskog veleposlanika u SAD-u da Kina razmatra sve opcije odgovora na uvođenje carina, što uključuje i mogućnost smanjenja kupovina američkih državnih obveznica. Kina je, inače, jedan od najvećih kupaca američkih dužničkih vrijednosnica.
Sve to ojačalo je strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno utjecati na globalno gospodarstvo. Zbog toga su ojačale sigurnije valute, a dolaru nije pomoglo ni novo povećanje kamata u SAD-u.
Američki Fed u srijedu je podigao kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, u raspon od 1,50 do 1,75 posto, i signalizirao još dva povećanja u ovoj godini, dakle ukupno tri.
Povećanje kamata bilo je očekivano, a novi predsjednik Feda Jerome Powell poručio je na konferenciji za medije da središnja banka ostaje na putu postupnog povećanja kamata i da mora biti spremna spriječiti jačanje inflacije.
No, pitanje o tome u koliko će navrata Fed u ovoj godini povećati kamate, tri ili četiri, i dalje ostaje otvoreno, a ovisit će o kretanju inflacije, poručuju analitičari.
"Fedovo podizanje kamatnih stopa u tri navrata u ovoj godini, pa čak i u četiri, ne bi bilo posebno veliko iznenađenje za valutna tržišta, koja očekuju da će Fed nastaviti s normalizacijom monetarne politike. S druge strane, tržištima i dalje ostaje prostora da računaju i s normalizacijom monetarne politike u drugim gospodarstvima. Potrebna su velika iznenađenja da bi dolar ojačao, a što Fedova sjednica nije omogućila", kazao je Shin Kadota, valutni analitičar u banci Barclays.
