Novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu u siječnju prošle godine, pojednostavljeno je zapošljavanje stranih radnika. Umjesto kvotnog sustava uveden je sustav testa tržišta rada, a za deficitarna zanimanja, poput radnika u ugostiteljstvu i turizmu, zapošljavanje je potpuno liberalizirano.

Zahtjevi za izdavanje radnih dozvola predaju se nadležnim policijskim upravama putem online aplikacije ili elektroničke pošte, a dozvola bi trebala biti izdana u roku od 15 dana.

Unatoč jasnim pravilima, i dalje postoje 'uska grla' u pojedinim mjestima u koja pristiže povećan broj prijava. Trenutno je velik pritisak u turističkim mjestima na Jadranu, u kojima poslodavci za sezonu regrutiraju veći broj stranih radnika.

'Situacija je različita od destinacije do destinacije. U nekim policijskim upravama to dobro funkcionira i dozvole se izdaju u zakonskom roku od 15 dana, ali stanje je problematično tamo gdje ima puno zahtjeva. Trenutno je najveći pritisak u Istri, osobito u Rovinju', kaže nam Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).

On se pribojava da će problema biti još više s obzirom na to da poslodavci još 'osluškuju tržište' jer sve ovisi o 'last minute bukingu'.

'Pohvalno je to što je uvedena online predaja zahtjeva, ali to ne pomaže puno jer se zahtjevi i dalje ručno obrađuju. Kako bi se ubrzalo rješavanje zahtjeva, potrebno je digitalizirati procese obrade', ističe Ostojić. Dodaje da bi u slučaju prekoračenja roka poslodavci trebali dobiti jasan odgovor o krajnjem roku obrade zahtjeva.

I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) smatraju da postojeći model izdavanja radnih dozvola uređen Zakonom o strancima, zbog brojnih prepreka koje sadrži, ne prati aktualne potrebe gospodarstva za radnom snagom.

Prema mišljenju poslodavaca, digitalizacija je trebala biti ranije pripremljena jer priprema sezone, barem u turizmu, počinje već krajem godine, a sada je već velik dio zahtjeva zapravo podnesen i nalazi se u proceduri.

'Kako ova dva sektora imaju značajan utjecaj na državni proračun, nužno je da nakon niza godina obilježenih kontinuiranim trendom izrazitog rasta broja angažiranih stranih radnika zakonodavac promptno reagira značajnom izmjenom Zakona o strancima, a državna administracija hitno ekipira potkapacitirane odjele koji provode postupak izdavanja dozvola za stance. Sve što je moguće treba obavljati elektroničkim putem, a velikim poslodavcima trebaju biti dodijeljeni referenti MUP-a i HZZ-a kako bi se ubrzala komunikacija', predlaže HUP.

Dodaju da država i njena administracija moraju razumjeti da turističke sezone, kao ni povlačenja europskih sredstava za brojne projekte za koje je Vlada osigurala programe financiranja, neće biti u očekivanim i željenim gabaritima dok god nedostaje radne snage.

'Pouka se trebala izvući još iz prošle sezone, koju je obilježio manjak radnika u turističkom i ugostiteljskom sektoru, kao i u trgovini, pa smo svjedočili skraćenom radnom vremenu brojnih objekata', zaključuju poslodavci.

Ostojić ukazuje i na potrebu osmišljavanja mjera za aktivaciju domaće radne snage kako bi se lakše podmirile potrebe za sezonskim radnicima. U tom smislu predlaže uvođenje poreznih poticaja za zapošljavanje studenata.

'Predložili smo Vladi da se neoporeziva granica primitaka za uzdržavane članove podigne s 15.000 na 30.000 kuna. Smatramo da bi se na taj način aktivirao značajan broj ljudi na tržištu rada', pojašnjava Ostojić.

Druga mjera koju je HUT predložio Vladi je da se izađe u susret osobama koje žele dodatno zaraditi angažiranjem na sezonskim poslovima. 'Smatramo da bi drugi dohodak trebao biti porezno manje opterećen. Ako neko želi dodatno raditi, zašto to ne bi mogao uz povoljnije uvjete opterećenja rada', zaključuje Ostojić.