Do 2020. turisti bi u Hrvatskoj trebali ostavljati dvaput više novca: oko 16 milijardi eura umjesto dosadašnjih osam. Za osam godina imat ćemo 93 milijuna noćenja, što je 54 posto više nego lani. Turisti će pritom na raspolaganju imati stotinjak više velikih hotela, dvjestotinjak novih malih, desetak novih resorta i 60-ak kampova, stoji to u Glavnom planu i strategiji hrvatskog turizma
U dokumentu za čiju će izradu Institut turizma dobiti oko 4,5 milijuna kuna predlažu se rješenja i daje projekcija stanja hrvatskog turizma do 2020. Ekipa Isntituta predlaže gradnju znatno manjeg broja golf-igrališta od 50-ak, koliko ih predviđaju prostorni planovi, kao i izdvajanje golfa iz nekretninskog biznisa, piše Poslovni dnevnik
U šumi rješenja koja zadiru u druge resore predlaže se i uvođenje obveze odvojenoga prikupljanja otpada te ulaganje maksimalnih napora u privlačenje novca iz strukturnih fondova EU za obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže. Planira se uvođenje olakšica pri ulaganju na kontinentu, kao i izmjena brojnih zakonskih rješenja koja su administrativne zapreke poduzetnicima u turizmu.
Prvi rezultati ograničene primjene Strategije, navode u Institutu, osjetit će se do 2015., kad bi Hrvatska trebala imati oko 68 milijuna noćenja ili 13 posto više nego u 2011., uz povećanje prihoda na 9,3 milijarde eura.
U Institutu za turizma procjenjuju da će do 2015. investicijski potencijal većih privatnih ili javno-privatnih poduzetničkih projekata dostići 2,3 milijarde eura, a do 2020. iznosit će do 2,5 milijardi eura. Kad je pak riječ o manjim ulaganjima, može dostići od 1,5 do dvije milijarde eura.
Tri završna poglavlja Strategije javnost će na uvid dobiti u listopadu, na Danima hrvatskog turizma, kažu u Ministarstvu turizma.
Iako se iz odgovora Ministarstva turizma naslućuje da će prihvatiti rješenja Instituta za turizam, Poslovni dnevnik doznaje da se ministar Veljko Ostojić tijekom procesa izrade strategije nije bio zadovoljan mnogim rješenjima jer su bila preopćenita, odnosno nedovoljno operativna za ministrov ukus. Ostojić je navodno čak predlagao nekim drugim konzultantskim kućama da 'pruže ruku' Institutu, što su ovi odbili jer mogu pristati samo na suradnju po komercijalnim uvijetima.